KATEGORIJE NOVOSTI: Ostalo | 29.09.2018

UN tim po prvi put dodijelio zajednička priznanja novinarima za doprinos informisanju i promociji Ciljeva održivog razvoja u BiH tokom 2017. godine

Tim Ujedinjenih nacija u BiH danas je u Sarajevu, po prvi put dodijelio nagrade za novinarski doprinos informisanju o Ciljevima održivog razvoja u BiH i njihovoj promociji tokom 2017. godine
  Na konkurs se prijavilo 63 novinarki i novinara iz cijele BiH koji su na svim medijskim formatima objavili 121 rad na teme: promocija inkluzije, nediskriminacije, nenasilja, poštivanje različitosti, očuvanje okoliša i sprečavanje klimatskih promjena. Radovi oslikavaju probleme današnjeg društva, ujedno ukazujući i pozivajući na rješenja u svjetlu Ciljeva održivog razvoja/ Agende 2030.   Stručni žiri koji su činili predstavnici medijske zajednice i organizacija/ institucija uključenih u implementaciju UN projekata je, zajedno sa predstavnicima UN-a, odabrao najbolje radove iz svih kategorija.   Prilikom izbora najboljeg novinarskog rada žiri je vodio računa, izmedju ostalog, i o sljedećim kriterijima: izbor teme i povezanost sa Ciljevima održivog razvoja, način prezentiranja činjenica i podataka, analitički pristup, spisateljski stil itd.   Ceremoniju dodjele nagrada otvorila je Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Sezin Sinanoglu kojoj su se pridružili Geeta Narayan, predstavnica UNICEF-a i predstavnica UNFPA Doina Bologa.   „Obradovao nas je veliki odziv na ovaj konkurs. To pokazuje da u ovoj zemlji još uvijek postoji interes za teme koje ne predstavljaju dio političke retorike, netolerancije, podjela. Za teme koje znače nešto za život običnih ljudi poput socijalne inkluzije, klimatskih promjena itd. Mi vidimo medije kao partnere koji će ne samo razumjeti 17 ciljeva održivog razvoja nego će ih na adekvatan način predstaviti javnosti. To je bitno jer vjerujemo da se društveni razvoj ne može desiti bez učešća svih, bez prilika da svaki građanin dobije svoj glas u tom procesu“, istakla je Sinanoglu   Priznanje za novinarski doprinos promociji tolerantnog i inkluzivnog društva, ravnopravnosti i sprječavanja diskriminacije dobili su:  
  1. Dragan Bursać, za „Treće strijeljanje dječaka Petra iz Konjica“ objavljeno na Al Jazeera Balkans
  2. Ana Kotur-Erkić, za „Osobe s invaliditetom progledale zbog motornih pila“ objavljeno na diskriminacija.ba
  3. Lidija Pisker, RFE, za „Biti građanin drugog reda – diskriminacija Roma“
  4. Sanel Kajan, Al Jazeera Balkans, za „BiH zanemaruje djecu s poteškoćama u razvoju“
  5. Aida Hrnjić, Al Jazeera Balkans, za „Kako je država postala vlasnik našeg automobila“
  Priznanje za novinarski doprinos informisanju, zaštiti i promociji prava i interesa prisilno raseljenih osoba u BiH, povratnika, izbjeglica, migranata, tražitelja azila, te ljudi bez državljanstva dobila je:  
  1. Global Analitika, za „Djeca izbjeglice su posebno ranjiva grupa, potrebna im je naša pomoć“
  Nagradu za novinarski doprinos informisanju, zaštiti i promociji očuvanja okoliša dobili su:  
  1. Sanela Habeš, BH Radio 1, za radio prilog o klimatskim promjenama
  2. Siniša Stanić, mondo.ba za „Glamoč pokreće turističku priču!“
  3. Mersiha Drinjaković, analiziraj.ba, Gracija, za „Ima nas tri miliona, a zagađujemo kao da nas je pet puta više“
  Geeta Narayan, predstavnica UNICEF-a u BiH, obratila se u uvodnom dijelu ceremonije dodjele priznanja za novinarski doprinos informisanju, zaštiti i promociji pristupa pravdi za svako dijete u BiH UNICEF-a. Istakla je kako je zadovoljna interesom pristiglih radova ali smatra da je tematika djece u kontaktu sa pravosudnim sistemom ipak nedovoljno zastupljena. Očekuje nastavak uspješne saradnje i nove teme i novinarski doprinos u natječaju koji će uskoro biti ponovo objavljen: „ Ovo takmičenje se dešava u kontekstu Ciljeva održivog razvoja u BiH. Na mnogo načina djeca su u samom srcu tih ciljeva jer će oni nastaviti da žive i vode taj svijet koji mi pokušavamo poboljšati za njih kroz 17 održivih ciljeva razvoja“, rekla je Narayan.   Prva dobitnica UNICEF Zahvalnice za doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u medijima je Lidija Pisker. UNICEF Zahvalnicu dobile su i Dajana Ilić, Adisa Ajdaslić i Ibrahim Sofić. Specijalno priznanje UNICEF-a dodijeljeno je Ani Kotur Erkić, a dobitnica UNICEF Godišnje nagrade za doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u medijima je Edina Nurikić.   Inspiracija i akterka nagrađenog videa novinarke Edine Nurikić, je sjajna djevojčica, talentovana sportistkinja i matematičarka, Ema Agić, koja je inspirisala i UNICEF tim za dodjelu još jedne Zahvalnice.   Da je svako dijete važno potvrdila je i izložba fotografija o djetinjstvu iza rešetaka, koja je postavljena na događaju, čiji su autori štićenici institucija za smještaj maloljetnika u sukobu sa zakonom. Zahvalnica za fotografije je uručena Udruženju Urban.   Kako je istaknuto u završnom dijelu ceremonije autori svih pristiglih radova mogu da budu ponosni, jer su svojim istraživačkim radom uticali na promociju prava djeteta, i kvalitetniji i bolji život djece u BiH.
KATEGORIJE NOVOSTI: Ostalo | 26.09.2018

[POZIV] roditeljima, starateljima, školama: UNICEF BiH treba nove fotografije

Volite fotografije UNICEF-a?   UNICEF u BiH želi osvježiti svoju bazu fotografija i predstaviti realne trenutke iz života radi ilustracije i promocije prava djeteta. UNICEF promoviše ispravno korištenje fotografija djece u svim medijima. Vjerodostojan i primjeren vizualni prikaz djece bilo gdje u svijetu je dio borbe za prava djece, uključujući njihova prava na slobodu izražavanja, privatnost i zaštitu.   Imajući u vidu da su djeca često izložena zlostavljanju, diskriminaciji, stigmatizaciji ili nekoj drugoj vrsti iskorištavanja ukoliko je njihovo ime ili vizualni identitet poznat, UNICEF promoviše međunarodne standarde fotografisanja koje štite identitet djece – prilikom fotografisanja i upotrebe slika djece.   Želite učestvovati i djelić svog dana podijeliti s našim fotografima?   Pozvani su roditelji, staratelji, porodice, organizacije, škole i ustanove koje rade sa djecom 0-18.   Prijava podrazumijeva saglasnost korištenja fotografija u kampanjama, na publikacijama, izvještajima, službenim web stranicama i društvenim mrežama UNICEF-a.   Svi učesnici prihvatanjem pravila sudjelovanja u potpunosti se odriču bilo kakve novčane naknade, a zauzvrat će dobiti fotografije za svoje privatne albume.   UNICEF BiH sarađuje sa poznatim, uspješnim fotografima koji će fotografisati trenutke koje odlučite da podijelite. Oni su: Amer Kapetanović Almir Panjeta Haris Čalkić Goran Đemidžić   Pošaljite prijavu sa svojim kontakt podacima, te terminima i lokacijama na kojima bismo mogli organizovati foto sesije na email sarajevo@unicef.org.   Spremili smo i poklone!   Čekamo vas.
KATEGORIJE NOVOSTI: Ostalo | 17.09.2018

Ana Dokler: „Roditelji imaju ključnu ulogu u najranijem medijskom opismenjavanju djece i izboru primjerenih sadržaja“

Među učesnicama nedavno održane dvodnevne Regionalne konferencije „Djeca u medijskom okruženju“ u organizaciji UNICEF-a BiH i Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) bila je i Ana Dokler, urednica portala Medijskapismenost.hr. Na panelu „Medijska pismenost i djeca“ govorila je o samom portalu i efektima kampanje „Birajmo šta gledamo“ koju su sproveli UNICEF Hrvatske i Agencija za elektroničke medije RH čiji je cilj bio podići nivo svijesti o važnosti medijskog opismenjavanja roditelja, skrbnika i djece.   U razgovoru za blog ZaSvakoDijete.ba Ana Dokler govori o značaju medijske pismenosti u 21. stoljeću i opasnostima do kojih može dovesti medijska nepismenost, kada je najbolje vrijeme da se djeca poču medijski opismenjavati za snalaženje u on-line prostoru i koje je to optimalno vrijeme koje bi mogli i smjeli provoditi pred ekranima, kako djecu najbolje zaštititi na internetu i kako reagirati kada se djeca nađu u kontaktu sa potencijalno štetnim sadržajem koji bi ih mogao ugroziti ili uznemiriti. Govori o samoj kampanji Birajmo šta gledamo“ i njenim efektima te važnosti služenja programskim oznakama kojima su obilježeni sadržaji TV programa...   Krilatica Vašeg portala je „Medijska pismenost – Abeceda 21. stoljeća“. Šta znači biti medijski nepismen u 21. stoljeću? Evropska komisija prepoznaje taj problem kao nešto što, među ostalim, može ugroziti  i demokratske procese. Vidjeli smo na konferenciji kako nekritičko konzumiranje medija može utjecati i na zdravlje djece. S obzirom da mediji u tolikoj mjeri oblikuju našu sliku stvarnoti, medijska pismenost je svakako jedna od ključnih kompetencija za život u 21. stoljeću. Medijska nepismenost dakle može ugroziti demokratske procese, može dovesti do krivih odluka, ono što vidimo iz naših spotova jeste kako medijski sadržaji mogu negativno utjecati na sliku djece o sebi, ali i nas kao odraslih.   Djeca sve ranije dolaze u kontakt sa pametnim telefonima, tabletima, kompjuterima..., kad treba početi medijski opismenjavati djecu? Stručnjaci se slažu da djecu treba početi medijski opismenjavati od trenutka kada počnu koristiti medije, a to je danas već negdje u vrtićkoj dobi. Naravno, to treba biti prilagođeno dobi djece, primjerice naša „Slikovnica o medijima“ koju smo napravili i koja je namijenjena djeci predškolske dobi već ih na taj jedan djeci primjeren način uči lekciju o razlikovanju medijski posredovane stvarnosti i našeg stvarnog iskustva. U tom najranijem periodu ključna je uloga roditelja u smislu biranja sadržaja za djecu i objašnjavanju zašto nešto gledamo, a zašto ne, te polako poučavanje djece kako kritički analizirati te sadržaje.   Medijska pismenost kao školski predmet?  Preporuke Evropske komisije, Vijeća Evrope pa i Agencije za elektroničke medije RH idu u smjeru da medijska pismenost svakako treba imati svoje mjesto u obrazovnom sustavu, bilo kao zaseban predmet ili kao sastavni dio drugih predmeta. Uvijek se naglašava interdisciplinarni i međupredmetni pristup.   Kazali ste da su roditelji odgovorni za najraniju, a samim tim i najbitniju i najodgovorniju fazu upoznavanja djece sa medijskim sadržajima. Šta ako oni nisu dovoljno medijski pismeni? Za taj problem nema brzog rješenja. Sve ovo što svi ovdje zajedno radimo je jedan dugoročan projekt. Kampanje osvještavanja, uopće mogućnost da ljudi prepoznaju to kao problem, a onda i da se negdje dodatno sami educiraju i da to bude prisutno u obrazovanju današnje djece i mladih – budućih roditelja, način je kako bi se taj problem mogao dugoročno umanjiti, kao i nuđenjem dovoljno informacija i davanja prilike ljudima da saznaju što više o uticaju medija na djecu i njih same, te unapređivanjem alata i vještina medijske pismenosti. [caption id="attachment_12376" align="aligncenter" width="810"] "Ono što se generalno preporučuje roditeljima je da paze da vrijeme koje djeca koriste uz različite medije bude uravnoteženo s njihovim drugim aktivnostima i da ne utiče negativno po ostale životne navike poput spavanja, igre, učenja i komunikacije licem u lice"[/caption] Djeca veliki broj sati dnevno provode pred televizorom ili na internetu. Postoji li neko idealno vrijeme koliko bi trebali odnosno smjeli provoditi pred TV-om ili na internetu? Medije treba u život djece uvoditi postepeno. Za najmlađu djecu općenito se ne preporuča ni gledanje televizije ni interneta zbog mogućeg negativnog utjecaja na njihov razvoj u prvim godinama života. No, sve više stručnjaka u zadnje vrijeme se odmiču od striktnih preporuka o tome koliko bi vremena djeca trebala provoditi pred ekranima budući da tu treba uzeti u obzir obiteljske navike i okolnosti. Ono što se generalno preporučuje roditeljima je da paze da vrijeme koje djeca koriste uz različite medije bude uravnoteženo s njihovim drugim aktivnostima i da ne utiče negativno po ostale životne navike poput spavanja, igre, učenja i komunikacije licem u lice. Treba uzeti u obzir i to da nije svako medijsko iskustvo isto, i da nije svejedno da li dijete gleda neke neprimjerene ili sadržaje s potencijalno negativnim uticajima, ili pak koristi medije za učenje, istraživanje nečega što ga zanima, stvaranje vlastitih sadržaja ili za komuniciranje sa članovima obitelji i prijateljima. Sve to treba uzeti u obzir i paziti na ovu ravnotežu.   Kako reagirati kad djeca pronađu štetan sadržaj – razgovorom ili zabranom? I restriktivni pristup ima svoje mjesto, važno je da roditelji paze šta djeca gledaju, da ograničavaju koje sadržaje mogu gledati i vrijeme koje provode uz medije uvažavajući ono u čemu sam govorila u prethodnom odgovoru. Isto tako trebaju iskoristiti svaku od takvih prilika za učenje. Umjesto da se bojimo toga, i te potencijalno negativne sadržaje mogu iskoristiti za obrazovanje djece, razgovor s njima i poticanje bazičnih vještina medijske pismenosti.   Kad je u pitanju sigurnost na internetu, kako djecu skloniti od potencijalno opasnih sadržaja i pojava, a ne izazvati kontraefekat? Internet dosta rano djeca počinju samostalno koristiti, no za to ih trebamo pripremiti. Sviđa mi se kako je psihologinja Jasenka Pregrad, jedna od autorica UNICEF-ovog priručnika programa prevencije elektroničkog zlostavljanja Prekini Lanac, to usporedila sa snalaženjem u prometu: Mi nećemo svoju djecu dok još ne razumiju sva pravila pustiti da se sami kreću po ulici već ćemo ih u početku voditi za ruku, polako im objašnjavati pravila i tek kad smo sigurni da su spremni, onda ćemo ih pustiti da se sami snalaze u prometu. Isto tako djecu ne treba same pustiti u svijet medija, odnosno interneta, bez ikakvog nadzora dok nemamo povjerenje da će se oni tu znati snaći. Početi s djecom raditi i razgovarati i o sigurnosti na internetu od samoga početka. Djeci predškolske dobi se mogu objasniti neki ključni koncepti koji će dalje ostati s njima, ali moramo biti svjesni da određeni rizici i dalje ostaju i onda je važno da djeca osjećaju da se s bilo kakvim problemom mogu obratiti roditeljima pa da zajedno dalje te probleme rješavaju.   Učestvovali ste u kampanji „Birajmo šta gledamo“ koja je provedena u Hrvatskoj, koji je bio njen osnovni cilj i koliko je uspjela? Osnovni cilj kampanje je bio podići svijest javnosti o važnosti medijske pismenosti, pozvati roditelje da pažljivije biraju medijske sadržaje koje njihova djeca koriste i da se služe programskim oznakama na tim sadržajima. Pokazalo se da je kampanja bila učinkovita jer je istraživanje koje je napravljeno nakon kampanje i čiji su rezultati uspoređeni s rezultatima istraživanja od dvije godine ranije, pokazalo da je 11 posto djece nakon kampanje samo gledalo TV bez prisutnosti drugih članova obitelji, dok je dvije godine ranije taj postotak iznosio 35 posto. Isto tako se smanjio postotak djece koja sama biraju sadržaje koje gledaju sa 21 na 13 posto. Općenito je 57 posto ispitanih roditelja reklo da su primijetili kampanju i većina ju je smatralo korisnom. Istraživanje koje smo proveli ove godine i u kojem su građani sami ocjenjivali svoju medijsku pismenost govori da već jedna razina svijesti o tome postoji, da građani već prepoznaju taj pojam i da su svjesni da je to nešto što im nedostaje.   Kako roditelj konkretno da reagira na sadržaj sa programskim oznakama kao što su 'roditeljska pažnja' ili s ograničenja vezana za dob? Može reći 'Ova oznaka znači da slijedi sadržaj koji nije primjeren za djecu tvoje dobi'. Možda već ima i primjera iz života pa im možete reći 'Sjećaš se kad si gledao onaj crtić ili film pa si imao noćne more ili si se osjećao neugodno...?'.   Sama kapanja je bila prilično oštro i direktno intonirana što je očito polučilo rezultat. Da li je bilo bojazni kako će kampanja biti prihvaćena u javnosti? Prije kampanje se o tome puno promišljalo, a budući da se pokazalo da su kampanje koje na neki način potiču gledatelje na razmišljanje i akciju, a onda i ukazuju na rješenje problema, istovremeno i efektnije, to je bio jedan od razloga da se odabrao jedan izravniji pristup u ovom osvještavanju.   Postoji li neka 'pilula', lagano rješenje za to kako naučiti djecu da se nose sa lažnim vijestima s kojima se i starija publika sve teže snalazi i koje ih mogu uplašiti ili uznemiriti? Baš na portalu imamo članak koji govori o tome šta učiniti kada se djeca uznemire zbog lažne vijesti i tu je preporuka da roditelji mogu reagirati tako da ga pitaju otkud mu ta informacija, da pitaju jesu li primijetili gdje je to objavljeno, što to tamo piše i da istaknu da ako je nešto jako bombastično i izaziva snažne reakcije, često nije sasvim istinito i da onda to zajedno provjere i analiziraju tu vijest. Podučavati ih da provjere tko je autor članka, gdje je članak objavljen i da li je stranica vjerodostojna i ima li impresum sa spiskom ljudi koji iza njega stoje. Treba provjeriti i datum vijesti, budući da se često stare vijesti u nekom trenutku ponovno plasiraju, a zapravo se radi o nečemu od prije dvije-tri godine ili više. Prepoznavanje dezinformacija i lažnih vijesti bila je tema nastavnih materijala za srednjoškolce, koje su UNICEF i Agencija za elektroničke medije RH objavili povodom Dana medijske pismenosti, i u njima se mogu pronaći savjeti i konkretni zadatci koji će djeci i mladima pomoći u provjeri vijesti i prepoznavanju dezinformacija.   (Razgovarao i foto: Almir Panjeta/ZaSvakoDijete.ba)        
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 13.09.2018

DJECA U MEDIJSKOM OKRUŽENJU: UNICEF BiH i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) potpisali Memorandum o zaštiti i promociji prava djeteta u BiH

Potpisivanjem “Memoranduma o razumijevanju na zaštiti i promociji prava djeteta u BiH”između UNICEF-a BiH i Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) u Sarajevu je počela dvodnevna Regionalna konferencija: Djeca u medijskom okruženju. Memorandum su potpisali predstavnica UNICEF-a za BIH Geeta Narayan i direktor Regulatorne agencije za komunikacije Predrag Kovač. “U Bosni i Hercegovini danas smo usred predizborne trke gdje u kampanji učestvuju 62 političke partije, medijski prostor postaje zakrčen, optužujući pa čak i zlonamjeran. Teško je čak i za odrasle glasače u svemu tome naći smisao, a posebno adolescentima i mladim ljudima koje treba toga poštedjeti”, kazala je Geeta Narayan izražavajući zadovoljstvo zbog potpisivanja Memoranduma s RAK-om koji će poboljšati saradnju u bh. medijskom prostoru. “U isto vrijeme imamo medijski sadržaj koji je kreiran za djecu i mlade i s njima, koji im se obraća i uključuje ih. Izazov nije kako zaustaviti uticaj medija – jer bi to bila unaprijed izgubljena stvar, već radije intervenirati u oba smjera :Prvo sa medijskim profesionalcima i kreatorima medijskog sadržaja kako bi se podigla svijest kako o pravima djeteta izvještavati na odgovoran i etički način, i drugo, raditi sa djecom i mladima i pomoći im da sami nauče kako da budu kritički ‘konzumenti medija’ i također kreatori medijskog sadržaja”, dodala je Geeta Narayan. Direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Predrag Kovač istaknuo je kako je kreiranje medijskih sadržaja u najboljem interesu svakog djeteta važna i delikatna tema. “Želim da ukažem na trend koji se pojavljuje za vrijeme predizborne kampanje – djeca se zloupotrebljavaju u političke svrhe, i na tu pojavu treba najoštrije reagovati. Mediji neosporno imaju sve veći značaj u životu djece, ali odgovornost za zaštitu djece u medijima dijele roditelji, mediji i regulatori”, kazao je Predrag Kovač potcrtavajući kako zaštita djece predstavlja jedan od najznačajnijih zadataka medijske regulacije. “Dužnost regulatora je da osigura prisustvo obrazovnih, instruktivnih i zabavnih sadržaja, za djecu u programima stanica što je propisano odgovarajućim pravilima. Agencija će u narednom period posebnu pažnju posvetiti ovom pitanju, kao i pitanju zastupljenosti programa za osobe sa invaliditetom, a posebno za djecu koja su evidentno na marginama bh. društva”, dodao je direktor RAK-a Predrag Kovač. Medijski profesionalci, stručnjaci i praktičari, predstavnici UNICEF-ovih komunikacijskih timova iz BiH, Crne Gore, Hrvatske  i Srbije će tokom dva dana dati svoj doprinos kroz razmjenu znanja i iskustava o stvaranju medijskih sadržaja „u najboljem interesu djeteta“. [gallery columns="5" ids="12352,12353,12354,12355,12356,12357,12358,12359,12360,12361,12362,12363,12364,12365,12366,12367,12368,12369,12370,12371" orderby="rand"] Ciljevi Konferencije su jačanje regionalne platforme za medijske profesionalce, stručnjake,  praktičare i aktiviste, te organizacije i institucije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske  i Srbije angažovane u definiranju i zaštiti najboljeg interesa djeteta u medijima; nadovezati se na prethodne, slične međunarodne inicijative i profesionalne platforme; razmijeniti dobre prakse i iskustva relevantna za zaštitu i promicanje prava djeteta u medijima među učesnicima koji rade na istom ili sličnom jeziku i u zajedničkom medijskom prostoru; diskutirati i definisati zajedničke preporuke i predanost akcijskim tačkama za poboljšanje medijske situacije u zaštiti i promicanju prava djeteta te prikupiti doprinose za novo prošireno izdanje publikacije Mediji u najboljem interesu djeteta: pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja.