KATEGORIJA: Novosti | 12.07.2017

ANN KATRIN SWÄRD: “Djeca u Švedskoj od najranijeg doba uče da smo svi različiti, i da imamo zakonsko pravo da budemo različiti”

IMG_4526a

Na nedavno održanoj Konferenciji „Pravo na inkluzivno obrazovanje“ u organizaciji UNICEF-a BiH i Ministarstva civilnih poslova BiH među panelisticama je bila i stručnjakinja iz Švedske prof Ann-Katrin Swärd. Tokom dva dana više od 60 učesnica i učesnika iz BiH uz učešće međunarodnih ekspertica i eksperata raspravljalo je o Opštem komentaru na član 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom o inkluzivnom obrazovanju te su postigli saglasnost i obavezali se oko zajedničke vizije i puta napretka u oblasti inkluzivnog obrazovanja u BiH i poslali konkretan “Poziv na akciju”.

Prof. Ann-Katrin Swärd za blog ZaSvakoDijete.ba podijelila je neka od iskustava iz dugogodišnjeg rada u oblasti inkluzije i dala neke od bitnih preporuka:

“Na ‘Konferenciji’ sam govorila na temu saradnje između specijalnog obrazovanja i inkluzivnog obrazovanja, jer je to jedno od najvažnijih pitanja. I to ne samo o saradnji sa osobama izvan školskog sistema ili predškolske ustanove, već i u školi i predškolskoj ustanovi. Željela sam istaknuti šta je najpotrebnije nastavnicima kako bi bili inkluzivni – a potrebna im je velika podrška”, kaže na početku razgovora prof. Swärd.

"Najveći izazov je naći odgovor kako uključiti svu djecu"

“Najveći izazov je naći odgovor kako uključiti svu djecu”

Šta je to što se za početak može učiniti na unapređenju inkluzivnog obrazovanja?

– Prije svega treba promijeniti i unaprijediti nastavničke programe na fakultetima. Mislim da je na univerzitetskom nivou potrebno raditi inkluzivnije kako bi se uključilo više studenata sa nekim od poteškoća, i mislim da je to jedna od ideja s kojima se može početi. Ono što je najbitnije jeste da se treba početi sa roditeljima i djecom u predškolskoj ustanovi. U Švedskoj su svi uključeni u predškolsko obrazovanje. Niko nije isključen, od prve godine pa sve do polaska u školu, uče o različitim tipovima porodica i o tome da imaju prijatelje kojima je potrebna pomoć. Od najranijeg doba uče da smo svi različiti, i da imamo zakonsko pravo da budemo različiti.

Koji su najveći izazovi u primjenjivanju inkluzivnog obrazovanja?

– Mislim da je najveći izazov naći odgovor kako uključiti svu djecu. Naravno, roditelji su ti koji odlučuju, ali mislim da su specijalna odjeljenja jedno od prelaznih rješenja na putu ka potpunom inkluzivnom obrazovanju. Ne možete zatvoriti specijalne škole a da nemate jasnu sliku o tome šta umjesto njih. Kada smo u Švedskoj zatvorili specijalne škole, imali smo ideju o osnivanju specijalnih odjeljenja u školama, a poslije je bilo mnogo saradnje između različitih tipova razreda, nastavnika i ostalih aktera. Potreban je određen tranzicijski period, jer ako samo zatvorite specijalne škole, ništa se neće desiti.

Koliko je važno ulagati u inkluzivno obrazovanje?

– Veoma je važno ulagati u inkluzivno obrazovanje! Jer, škola je najkraći period u vašem životu. Mnogo više godina ste dio društva, van škole. I naravno da je ljudima, studentima, djeci, učenicima i roditeljima bitno da se osjećaju uključeni, da smo svi uključeni u društvo zajedno sa ostalima. Puno djece u specijalnim školama moglo bi raditi različite poslove u društvu, a to je također skrivena radna snaga koju nikada ne koristimo.