KATEGORIJA: Novosti , Sva prava za svako dijete | 08.08.2011

BiH još uvijek tjera đake da budu pješaci

U BiH svi podržavaju homeschooling ali niko ga još nije zakonski regulisao. Roditelji postižu bolje rezultate od nastavnika u redovnim školama, ali ozbiljan problem predstavlja socijalizacija djece. 

Homeschooling odnosno školovanje kod kuće, u razvijenim zemljama predstavlja jedan od najbrže rastućih trendova u obrazovnom sistemu.

Gdje je svijet?

Prema podacima američkog Instituta za kućno obrazovanje NHERI, 2003. u Americi se na ovaj način školovalo 850 hiljada djece, a već 2008. je taj broj premašio dva miliona.

Stopa rasta je i dalje visoka, a svake godine povećava se za još 15 posto, na šta svakako utiče i intenzivan razvoj novih komunikacijiskih medija poput interneta koji nude sve veći spektar usluga online učenja.

Pored interneta, najrasprostranjenije je roditeljsko podučavanje djece. Roditelji u ovom slučaju plan i oblast rada dobijaju od adekvatne ustanove kojoj se naučeno gradivo periodično i provjerava.

Istraživanja NHERI-ja su pokazala da se roditelji za ovaj vid obrazovanja najčešće odlučuju zbog nezadovoljstva kvalitetom nastave u redovnom školovanju. Osim toga, kao razlog navode sve veću maloljetničku delikvenciju, kontakt sa alkoholom i drogama, rast seksualnog promiskuiteta, dok se neki odlučuju i zbog religijskih motiva.

Da učenje kod kuće zaslužuje ozbiljniju analizu govori i statistika koja pokazuje da ovi učenici postižu i za trećinu bolje rezultate od svojih vršnjaka u redovnom školovanju. Osim toga, kao razlog navode sve veću maloljetničku delikvenciju, kontakt sa alkoholom i drogama, rast seksualnog promiskuiteta, dok se neki odlučuju i zbog religijskih motiva.

Da učenje kod kuće zaslužuje ozbiljniju analizu govori i statistika koja pokazuje da ovi učenici postižu i za trećinu bolje rezultate od svojih vršnjaka u redovnom školovanju, pa ne čudi i povećani interes visokoškolskih ustanova baš za ove učenike. Slučajno ili ne, roditelji ove djece mahom imaju visoko obrazovanje.

Neki vid ove forme obrazovanja je zakonski regulisan i u mnogim evropskim zemljama, što nije slučaj i sa BiH.

Zbog fragmentiranosti obrazovnog sistema koje je nadležnostima podijeljeno na kantone, Distirikt Brčko i entitete, nemoguće je dobiti jedinstven odgovor na ovo pitanje. Ministarstvo civilnih poslova BiH nema ovlasti nad kantonima i entitetima, ali ima mandat da definiše strategije na međunarodnom planu. U toj instituciji su svjesni da je školovanje kod kuće sve veći trend i u zemljama Evropske unije i da će BiH morati poraditi na nekim standardima iz ove oblasti na putu evropskih integracija.

Dolazi vrijeme đaka pješaka

To jeste trend i u EU i na drugim kontinentima. Ne zaboravite da je Australija izrasla na toj instituciji – velike farme i njihova međusobna udaljenost su prisilile vlast da traže i pronađu način za dobro i ekonomski održivo osnovno obrazovanje. Kod nas je ustaljen inertivni metod odlaska u školu i samo se po specijalnom odobrenju nastavničkog vijeća može dozvoliti djeci sa određenim zdravstvenim problemima da ne idu u školu, a da predmete polažu periodično – kažu u Ministarstvu.
U Bosni i Hercegovini postoji oko 1.900 osnovnih škola, a obuhvat generacije osnovnim obrazovanjem iznosi oko 97,5 posto. To jeste zadovoljavajuće, ali je cilj da se obuhvate svi.

Međutim, zbog loše ekonomske situacije i demografskih trendova, zatvara se sve više područnih škola, pa su mnoga djeca do đačkih klupa prinuđena pješačiti kilometrima. Ako se ima na umu da su škole sa manje od 600 učenuika finansijski neisplative, za očekivati je nova zatvaranja i u budućnosti.

Strahotna je slika male djece koja u školu pješače kilometrima. Nad njima se vrši diskriminacija po osnovi mjesta stanovanja i poništeno je njihovo pravo na bezbjedno i kvalitetno obrazovanje. Tu bi se najprije trebao primjeniti neki dobro osmišljeni i finansijski održiv model učenja od kuće. Ali, odmah se nameću pitanja – ko će tu djecu učiti u kući, jesu li roditelji osposobljeni za to, posebno kada se radi o višim razredima osnovne škole. U svijetu raste interes za e-školu, u kojoj dijete sjedi u svojoj kući sa kompjuterom i posredstvom web kamere gleda svoga učitelja, komunicira sa njim i odgovara verbalno ili mailom na njegova pitanja – kažu u Ministarstvu.
Istovremeno u toj instituciji otvaraju se nova pitanja i mogućnost osposobljavanja roditelja za korištenje modernih tehnologija, uvođenja interneta, plaćanje pretplate…

Racionalizacija školske mreže u Republici Srpskoj je već počela. Nadležna komisija je do sada zatvorila tridesetak područnih odjeljenja, dok su neke škole promijenile status iz devetorazrednih u petorazredne. Taj proces će biti nastavljen i naredne godine, kada će još 20 škola promjeniti status, a 18 petorazredih područnih odjeljenja zauvijek će ostati bez dječijeg žamora. Ove školske godine nastavu nije pohađalo 106 učenika, a najviše djece je bilo romske nacionalnosti.

Školovanje kod kuće nije zakonski regulisano u RS, ali svakako je to mogućnost učenja o kojoj razmišljamo, posebno što imamo određeni broj škola koje su u potpuno nepristupačnim predjelima, pa bi tim učenicima bilo daleko lakše da uče kod kuće – navode u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.

U ovom bh. Entitetu pokrenut je i portal eObrazovanje koji nudi velike mogućnosti u nastavku modernizacije obrazovnog sistema. Osim raznih informacija iz sfere obrazovanja, preko portala će škola u malim mjestima moći koristiti pripremu za nastavu i stručne sadržaje koje primjenjuju nastavnici banjalučkih škola.

Strah od punog odjeljenja

Također, roditelji će biti upoznati što njihova djeca uče i znat će kako da im pomognu putem elektronskih priručnika. Predviđeno je da učenici koji iz nekog razloga ne budu prisutni na nastavi, u budućnosti mogu da putem eObrazovanje prate nastavu.

Homeschooling kao inovativni način obrazovanja podržavaju i u federalnom Ministarstvu obrazovanja i nauke, ali su oprezni kada je u pitanju uvođenje i primjena novih tehnologija prije nego što se uspostave svi mehanizmi koji garantuju kvalitetan i pošten sistem obrazovanja. To, kažu, podrazumjeva interdisciplinarni pristup, izradu elaborata uvođenja novih tehnologija i konsultacije sa onima koji imaju više iskustva u sličnim procesima.

Ovaj je oblik učenja i evaluacije dostignutih znanja i vještina i u inostranstvu, gdje se češće i duže primjenjuje i gdje je etički sistem drugačiji nego u domaćim uvjetima, postigao oprečne rezultate. Nudi široku dostupnost obrazovnog sistema, jeftinije i udobnije studiranje, a kontraargumenti polaze od kvaliteta predavanja koja nisu organizirana uživo preko video-konferencije, nemogučnosti kvalitetne interakcije između predavača i primatelja obrazovnih materijala – navode u federalnom Ministarstvu.
U međuvremenu, u FBiH pridaje se velika pažnja osavremenjivanju izvođenja postojeće nastave te opremanju brojnih kabineta informatike u školama diljem BiH.

U Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo s ponosom ističu da do sada nije zatvorena nijedna od postojećih 73 javne i privatne osnovne škole, među kojima je i 14 područnih. Poštujući propise, školovanje kod kuće je omogućeno samo u specifičnim slučajevima, odnosno kod djece sa posebnim potrebama, ali u sarajevskom Ministarstvu upozoravaju i na jedan važan nedostataka homeschoolinga.

Socijalizacija djece je izuzetno bitna, da ne kažemo nezamjenjiva, pogotovo u uzrastu osnovne škole, pa se na sve načine trudimo da djeci sa posebnim potrebama omogućimo nesmetano praćenje nastave u učionici, što je i naša zakonska obaveza – kažu u Ministarstvu.
Ovaj problem svakako predstavlja ozbiljan nedostatak i kod usamljenog školovanja jer su nam konkretan slučaj naveli i u RS. To, doduše, nije bio rezultat školovanja kod kuće, već školovanja u odjeljenjima sa malo ili jednim učenikom.

Po završetku osnovnog obrazovanja za učenike koji su sami sjedili u školskim klupama nastaju veliki problemi u smislu socijalizacije djeteta. Tako je prije nekoliko godina djevojčica, koja je bila sama u odjeljenju, pri upisu u srednju školu kada je imala 30 drugova u razredu, doživjela traumu i nije htjela pohađati nastavu te je molila roditelje da je vrate u njezinu malu školu. Veliki problem imali su roditelji i škola dok dijete nije prihvatilo rad u standardnom odjeljenju – ilustruju problem u Banjaluci.

Distance learning

Nedavno je iz Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo najavljeno ukidanje vanrednog visokoškolskog obrazovanja. Kako smo saznali, u toku su izmjene i dopune postojećeg kantonalnog Zakona o visokom obrazovanju, koje će biti ponuđene kantonalnoj Skupštini na usvajanje do kraja godine.

Poznato vam je da vanredni studij nije u skladu sa Bolonjskom deklaracijom te smo dužni uskladiti zakone i propise sa obavezama preuzetim nakon potpisivanja Deklaracije – pojašnjavaju razloge inicijative. Umjesto vanrednog studiranja, predviđa se uvođenje distance learning, studiranja na daljinu. Ako ova izmjena zaživi u praksi, to bi mogao biti iskorak u pravcu omasovljavanja ili bar pilot projekta za honeschooling na nižim obrazovnim nivoima. U federalnom Ministarstvu se pak, nisu htjeli preciznije izjašnjavati o ovom prijedlogu prije iznošenja naučno fundirane argumentacije. Međutim, u RS-u je prošlogodišnjim Zakonom o visokom obrazovanju predviđeno sticanje visokog obrazovanja i vanrednim studijem, a propisano je da se samo pojedini oblici nastave mogu izvoditi učenjem na daljinu. U takvim slučajevima, ispiti se moraju polagati u sjedištu visokoškolske ustanove.

Start
08.08.2011.
Zdravko Čupović

Ostavite komentar