KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 20.11.2018

MEĐUNARODNI DAN DJETETA: “Svako dijete ima pravo na sretno djetinjstvo, svi imamo odgovornost da im u tome pomognemo”

U organizaciji Vijeća za djecu BiH koje djeluje pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH u Sarajevu je organizirana regionalna konferencija „Inkluzivno obrazovanje i aktivne politike za najbolji interes djeteta“. Na Konferenciji u zgradi Parlamentarne skupštine BiH predstavnici relevantnih ministarstava, lokalnih i regionalnih organizacija i institucija kroz dva konferencijska panela razgovarali su o inkluzivnom obrazovanju i upotrebi romskog jezika, te o aktivnim politikama za najbolji interes djeteta kroz suzbijanje nasilja nad djecom. U radu Konferencije su, u sklopu aktivnosti na obilježavanju Međunarodnog dana djeteta 20. novembra/studenog, učestvovali i  predstavnici UNICEF-a BiH. “Dvije glavne teme na Konferenciji su u fokusu rada UNICEF-a u BiH i širom svijeta i obje teme su odlična ilustracija potrebe da svi zajedno radimo na multidimenzionalan i harmoniziran način kako bismo bili sigurni da su sve potrebe djece podržane. To zahtijeva punu posvećenost različitih sudionika, od vlada, civilnog društva, škola, roditelja i svih ostalih” , kazao je Alwin Nijholt, zamjenik predstavnice UNICEF-a u BiH dodajući kako je mnogo toga što se može unaprijediti: “Svako dijete ima pravo na sretno djetinjstvo i svi imamo odgovornost da im u tome pomognemo. To znači postavljanje prioriteta i investiranje u djecu”, kazao je Alwin Nijholt potcrtavajući važnost obilježavanja Međunarodnog dana djeteta: “UNICEF BiH se priključio globalnom pokretu kroz raztličite događaje kakav je i ova Konferencija, ali i kroz globalnu kampanju #ObojiPlavo te vas sve pozivam da se pridružite tako što ćete nositi nešto plavo, podijeliti s nama fotografiju vašeg sretnog djetinjstva i voljeli bismo vidjeti da svaka djevojčica i svaki dječak u BiH i svijetu odrasta zdravo, sigurno, obrazovano i da im se omogući da ispune sve snove”. Regionalna direktorica CARE International Sumka Bučan čestitala je UNICEF-u “na vidljivoj i uspješnoj Kampanji": “Mislim da nema osobe koja nije primijetila poruke iz Kampanje #ObojiPlavo, danas nosim plavo i drago mi je da svi možemo biti dio Kampanje”, kazala je na početku obraćanja SUmka Bučan. “Današnja Konferencija posvećena je obrazovanju i zaštiti djeteta. Care je već duži niz godina uključen u podršku ženskim romskim organizacijama, organizacijama koja se bave pravima djeteta i omladinskim aktivizmom. Naš prioritet je ono što su prioriteti nacionalnih akcionih planova u svim državama u kojima radimo, a obrazovanje je jedan od najznačajnijih prioriteta jer su djeca naši najvažniji resursi”, istaknula je Sumka Bučan kazavši kako se svi trebaju potruditi da romski jezik bude uveden u obrazovni sistem: “Potrebno je da ne samo djeca iz Romske populacije nego i svi ostali imaju priliku da uče romski jezik, i da se time doprinosi očuvanju bogate romske kulture i tradicije”. Direktorica organizacije “Save the Children” za sjeverozapadni Balkan Andrea Žeravčić govorila je o rezultatima jednog od istraživanja kroz koje je djeci, u saradnji s organizacijama “World Vision” i “Hope and Homes for Children”, pružena prilika da iskažu svoje stavove o za djecu važnim pitanjima iz čega je proizašao “Manifest djece u BiH” s jasnim preporukama o tome šta djeca i mladi žele i šta ih brine, od zaštite okoliša, preko ugrožavanja njihovih prava pa do problema odlaska mladih: “S obzirom da današnja Konferencija adresira i pitanje nasilja nad djecom, posebno bih podvukla da je vrlo jasno iz mišljenja i stavova koje smo dobili od djece da je pitanje nasilja u svim okruženjima, od porodice i doma do škole i zajednice jedno od gorućih pitanja koje su prepoznala djeca u BiH. Vjerujem da na ovoj Konferenciji danas imamo predane borce za unapređenje prava djece u BiH, i da   svi zajedno možemo poslati zahtjeve odgovornima da se ispune očekivanja bar jednog od dječaka iz ovog istraživanja koji kaže: ‘Volio bih da svi ljudi u našoj zemlji, posebno najslabiji, osjete da država brine i voli svoje građane”, kazala je Andrea Žeravčić podsjetivši da se ne smiju zaboraviti djeca migranti i njihove porodice ističući kako je za ovu organizaciju UN Konvencija o pravima djeteta ključni dokument kojim se vode u baziranju i ostvarivanju vizije. [gallery columns="5" ids="12477,12478,12479,12480,12481,12482,12483,12485,12486,12487,12488,12489,12490,12491,12492,12493,12494,12495,12496,12497,12498,12499,12500,12501,12502" orderby="rand"]              
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 22.10.2018

MAMA FEVZIJA I MALA MARDŽAN: “Kada smo spašavajući živote prije tri godine krenuli iz Kabula, nismo znali da će naš put biti toliko dug”

Djevojčica Mardžan ima tri godine i bila je beba kada se čamac, sa 70-ak izbjeglica, u kojem je bila s mamom Fevzijom i dvije starije sestre, prevrnuo i potonuo u blizini obala Turske. “Išli smo u dva čamca. Svojim očima sam gledala kada se drugi čamac raspao i nestao pod talasima. Kasnije sam saznala da je u tom čamcu poginulo 36 ljudi. Onda se i naš čamac raspao, i našli smo se u vodi” počinje svoju priču Fevzija dok se Mardžan igra u Kutku za djecu unutar kojeg djeluje Kutak za mame i bebe, koji uz podršku UNICEF-a i u saradnji sa Udruženjem “Žene sa Une” u Bihaću, vodi organizacija “Save The Children”. U Kutku mame iz obližnjeg imigrantskog centra dobijaju podršku u vidu prostora za presvlačenje beba u suhom i toplom prostoru, savjeta za dojenje, dnevnog ili sedmičnog paketa s pelenama i osnovnim potrepštinama za bebe. Fevzija kaže kako je nakon potonuća čamca uspjela uhvatiti Mardžan pod ruku: “Zubima sam čvrsto stisnula njenu jaknicu da je voda ne odnese. Tad sam ostala bez nekoliko zuba, ali sam je uspjela sačuvati dok nas iz vode nije izvukla turska policija”, prisjeća se Fevzija dodajući da je svaka pomoć dobrodošla, ali da sanja o momemtu kada će ona i njen suprug moći da se skrase i da svojim radom djeci obezbijede sve što im treba. U Kabulu je Fevzija imala frizerski salon, a njen suprug se bavio iznajmljivanjem stanova. “Mi smo radišni, ne želimo besplatnu hranu ni pomoć, želimo doći do nekog odredišta, skrasiti se i svojim radom djeci obezbijediti da se školuju, da idu na treninge, da imaju sve što imaju ostala djeca, da im obezbijedimo dobar život i budućnost”, priča nam Fevzija. S porodicom je na putu već više od tri godine. Kaže da nisu željeli napustiti svoj grad, ali da je situacija bila takva da nisu imali drugog izbora. U mjestu gdje je živjela pred njihov odlazak kaže bila je stalna napetost i sve skupa je bilo komplicirano, uz brojne frakcije i različite vojske. “Mog su svekra ubili, spalili su kuću mojih roditelja. Situacija nije bezbjedna i nisam smjela kćerke poslati same u školu. Muž je ostao bez posla a da bi radio, tražili su mu novac koji nismo mogli da obezbijedimo. Korupcija je strašan problem u Afganistanu i nemoguće se protiv nje boriti”, priča nam Fevzija. U ulozi prevoditelja je mladić Muhtar, također iz Afganistana. I sam je prošao mnogo teških situacija, ali dok sluša Fevziju u nekim momentima ne može skriti suze… “Znali smo da će put na koji smo krenuli dok je Mardžan bila još beba biti težak, ali drugog izbora nije bilo”, kroz suze priča Fevzija dodajući kako su željeli maloj Mardžan i sestrama obezbijediti ljepšu i sigurniju budućnost. “Nismo znali da će trajati ovoliko dugo”, kaže Fevzija. Priča nam kako su on ai njena djeca prešli dug put, živjeli dvije godine u kampu u Srbiji gdje su kćerke neko vrijeme išle i u školu. Bili su, kaže, na spisku za Mađarsku: “Ukradeni su nam podaci pa je druga porodica na naše ime otišla”, kaže Fevzija dodajući kako je ostala bez mnogo toga, ali da neće prežaliti memorijsku karticu iz telefona koji joj je uništen na bugarskoj granici. Priča kako su ih zaustavili i počeli im oduzimati stvari: “Rekla sam im neka uzmu telefon, samo da mi ostave memorijsku karticu na kojoj sam imala fotografije iz Kabula, jedinu uspomenu na raniji život. Uništen mi je i mobitel i kartica, uzeli su nam sve stvari i vratili nas nazad”, prisjeća se. [caption id="attachment_12466" align="aligncenter" width="810"] Arijana Alagić: "Osim pomoći, mamama i djeci mnogo znači i i sama činjenica da neko o njima brine"[/caption] Dok razgovaramo, mala Mardžan se igra s igračkom koju je dobila u kutku i pita mamu kada će se vratiti nazad u kamp. Kaže nam da se voli igrati s drugom djecom i da voli loptu. Starije kćerke, kaže, nemaju priliku da se nastave školovati. Mardžan je vesela, igra se po kampu, trči. “Voljela bih da mi se djeca školuju, da se bave sportom. Kad smo bili u Kabulu, bio je neki Njemački projekat, djeca su igrala odbojku i košarku, vodila sam starije kćerke. Poslije ni to nije bilo sigurno”, priča nam Fevzija dodajući kako nakon što je njihov čamac potonuo, ima strah od vode: “Sve to je jedna velika trauma. Kada smo došli pred čamac, vidjeli smo da nas guraju više nego što nas smije stati, ali tada nema nazad, krijumčari vam prijete nožem i morate ući. Ne želim više nikada biti na moru, ne želim otići čak ni na plažu”, kaže nam Fevzija, a Merdžan postaje sve nestrpljivija pa se vraćaju nazad u kamp. Arijana Alijagić, medicinska sestra angažovana u Kutku za majke i bebe kaže kako svakodnevno ima priliku susretati se za ženama kojima osim pomoći često mnogo znači sama činjenica da neko o njima brine i da im uputi podršku i lijepu riječ. “Odemo do porodica u kamp, pozovemo ih da dođu ako ranije nisu bili, neke mame već znaju za nas i dođu u određenom periodu tokom dana, a broj korisnica varira. Porazgovaram s njima, dam im dnevni ili sedmični paket s osnovnim stvarima, pelenama, higijenskim proizvodima, nešto hrane, keks… Ovdje mame mogu popiti kafu, čaj, presvući bebu, imaju na raspolaganju i jastuke za dojenje… Lijepo je vidjeti im osmijeh na licu”, kaže nam Arijana Alagić. Kutak za mame i bebe dio je aktivnosti pri Kutku za djecu koji djeluje uz kamp u Hotelu “Sedra” i Mobilnog kutka u napuštenom Đačkom domu u parku Pod Borićima, u okviru kojih djeca imaju priliku pohađati razne radionice, te crtati, pisati se i družiti. “S jeseni smo najčešće vani, na stadionu, djeca vole da igraju nogomet i druge igre s loptom, rado dolaze u Kutak”, kaže Subhad Šabić koji je angažiran u Kutku. Izvršna direktorica Udruženja “Žene s Une” Aida Behrem kaže kako su usluge Kutka za djecu i Kutka za majke i bebe potrebne djeci i njihovim mamama. “Svaki dan smo na terenu i u kontaktu s roditeljima i djecom, pozivamo ih u jedan od kutaka gdje kroz razne aktivnosti i igru djeca mogu da razbiju tešku svakodnevnicu, a mame s bebama mogu da dobiju potreban predah, presvuku bebu i dobiju savjete o dojenju koje promoviramo. Odziv je dobar i vidimo da cijene podršku i pomoć koja im se tu pruža”, kaže Aida Behrem. Predstavnica UNICEF-a za BiH Geeta Narayan komentirala je strahote koje je većina izbjeglica/migranata prošla na svojim putovanjime, ostavljajući svoje domove, članove porodice i prijatelje, trudeći se da pronađu sigurne destinacije gdje svojoj djeci mogu omogućiti bolju i sigurniju budućnost. “Znajući kako većina porodica namjerava samo proći kroz Bosnu i Hercegovinu, važno je da dok su u BiH, obezbijedimo da izbjeglice/migrant, posebno djeca i porodice dobiju humanitarnu pomoć, human i siguran smještaj i pristup procedurama azila i ako je potrebno međunarodnu zaštitu”, izjavila je Geeta Narayan komentirajući podršku koju pruža UNICEF. (Almir Panjeta/ZaSvakoDijete.ba)
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti , Ostalo | 10.10.2018

Međunarodni dan djevojčica: Djevojčicama je neophodna podrška da bi razvile vještine neophodne u svijetu koji se kontinuirano transformiše inovacijama, automatizacijom i ulaskom IT industrije u sve sfere života

Sarajevo, 11.10.2018. – Međunarodni dan djevojčica obilježava se širom svijeta 11. oktobra. UNICEF i partneri na ovaj dan podsjećaju da za život u 21. vijeku sve djevojčice treba da razviju neophodne ključne vještine i osnaže svoj potencijal, snagu, kreativnost i energiju. Iako je za obrazovanim i kvalifikovanim kadrom velika potražnja, otprilike četvrtina mladih, uglavnom žena, trenutno nije zaposlena, a nije ni dio obrazovnog sistema ili bilo kojeg drugog oblika stručnog osposobljavanja.
KATEGORIJE NOVOSTI: Ostalo | 08.10.2018

OTVOREN POZIV ZA UČEŠĆE: Obilježavanje Međunarodnog dana djeteta

UNICEF u Bosni i Hercegovini objavio je otvoreni poziv za sve zainteresirane da se uključe u obilježavanje ovogodišnjeg Međunarodnog dana djeteta (20.11.). Ove godine je tema "Sretno djetinjstvo", sa posebnim fokusom na sigurno okruženje za učenje za svako dijete. Poruke će biti usklađene i sa globalnom UNICEF kampanjom #GoBlue #ObojiPlavo.   Aktivnosti koje ovim povodom realizuje UNICEF u Bosni i Hercegovini su:
  1. Virtualna Plava galerija sretnog djetinjstva (web galerija fotografija koje simboliziraju sretno djetinjstvo);
  2. Dizajn VIBER stikera #SretnoDjetinjstvo #HappyChildhood #ObojiPlavo #GoBlue #SigurneŠkole #SafeToLearn
  3. Nagrada za novinarski doprinos promociji i zaštiti dječijih prava
  Svi se mogu pridružiti obilježavanju Međunarodnog dana djeteta i proslavi sretnog djetinjstva, uz upotrebu predviđenih hashtag-a (#), sa željom da svako dijete ima sretno djetinjstvo.   #SretnoDjetinjstvo #HappyChildhood #ObojiPlavo #GoBlue #SigurneŠkole #SafeToLearn   Osim virtuelne galerije, UNICEF Bosna i Hercegovina želi 20. novembra poziva sve škole, organizacije i institucije da i sami organizuju izložbe predmeta ili fotografija koje ih podsjećaju na sretno djetinjstvo.   Sve izložbe širom Bosne i Hercegovine biće organizovane pod istim imenom - „Plava galerija sretnog djetinjstva“ a cilj je da 20. novembra svuda Plavim galerijama sretnog djetinjstva ili simboličnim „preuzimanjem“ (Kids Takeover), prizovu najljepše uspomene sretnog djetinjstva.    
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti , Svako dijete treba porodicu | 06.10.2018

OBILJEŽAVANJE DJEČIJE SEDMICE U FBiH: Ljubav, podrška i pažnja koju dijete dobiva u porodici su neprocjenjive

Uz pjesmu, ples, recitacije i igru mališana u Kiseljaku je 5. oktobra započela centralna manifestacija povodom obilježavanja Dječije nedjelje u FBiH. Ljubav, podrška i pažnja koju dijete dobiva u porodici su neprocjenjive, poruka je koju su svi učesnici, od najmlađih do najstarijih, uputili s ovog skupa. Među njima su se našli djevojčice i dječaci iz: Male škole Vareš, JU Dječiji dom Mostara, Socijalno-pedagoške zajednice Bihać, Majčinog sela Međugorje, Dječijeg doma Bjelave Sarajevo, Dom-porodica Zenica, Doma za djecu Tuzla i JU Edukacijsko- rehabilitacijski centar „Duga“ Novi Travnik. Zabavni program upotpunile su male kiseljačke mažoretkinje i djeca iz kiseljačkih vrtića. Organizator ovog događaja je „Suncokret“, Udruga za razvoj hraniteljstva, zaštitu djece i obitelji iz Kiseljaka. -Naša udruga postoji pet godina, a zapaženije rezultate postižemo posljednje dvije godine, nakon što je donesen Zakon o hraniteljstvu FBiH, koji teži zbrinjavanju djece bez roditeljskog staranja u udomiteljske porodice. Svi moramo biti svjesni da je u BiH oko 2000 djece bez roditeljskog staranja, da oni trebaju obitelji koje će brinuti o njima, jer jedino u obiteljskom okruženju dijete postiže svoj maksimum u psihofizičkom razvoju. Dokle god ijedno dijete odrasta bez roditeljskog staranja, udomiteljskih obitelji neće biti dovoljno. Zadatak nas, udomitelja, jeste da širimo priču o tome, kazala je Nevenka Kapetanović, udomiteljica i predsjednica Udruge „Suncokret“. Razvoj udomiteljstva u BiH, istakla je, dobio je ogromnu podršku kroz program Transformacija institucija za zbrinjavanje djece i prevenciju razdvajanja porodica. Ovaj program implementira UNICEF BiH s partnerima iz vladinog i nevladinog sektora, a finansira Evropska unija. [gallery ids="12440,12441,12436,12435,12433,12432,12431,12430,12429,12428,12427,12424,12442"] Pokrovitelj obilježavanja Dječije nedjelje 2018. je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a suorganizatori su Ministarstvo zdravstva i socijalne politike SBK, te grad Kiseljak. Ovo je prvi put da se centralna manifestacija Dječije nedjelje održava u ovom gradu i u Srednjobosanskom kantonu uopće. -Veoma smo sretni i ponosni na tu činjenicu. Imam obitelj i jako sam joj posvećen. Odlično znam koliko svako dijete treba ljubav. Prije svega ljubav svoje obitelji. Gospođa Nevenka Kapetanović je prva udomiteljica na području općine Kiseljak i mi činimo sve što je u našoj moći da takvih obitelji u Kiseljaku bude što više, kazao je Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak. On je uručio nagrade (tablet, mobitel i pametni sat) djeci čiji su radovi učestvovali u nagradnom likovnom konkursu „Ljubav u očima djeteta“, a koji je organizirala Udruga „Suncokret“. Druženje mališana iz pomenutih gradova nastavit će se do nedjelje, 7. oktobra, kroz zajedničke izlete i sportska takmičenja. U subotu, 6. oktobra, predviđen je izlet u Kreševo, posjeta muzeju franjevačkog samostana, tvornici sokova, pogonu za preradu gvožđa-kovačiji, posjeta izložbi minerala "Kreševski citrin", zatim posjeta Fojnici, tamošnjem muzeju, samostanu i džamiji, koje imaju neprocjenjive historijske vrijednosti u BiH, te svoje priče i legende koje će biti ispričane djeci. U nedjelju, 7. oktobra, slijede sportska takmičenja, dodjele medalja i pehara za osvojena mjesta u pojedinim disciplinama. U organizaciji ovog događaja učestvuje veliki broj volontera iz kiseljačkih udruga mladih „Korak“ i „Frama“.      
KATEGORIJE NOVOSTI: Mediji , Novosti , Ostalo | 01.10.2018

Konkurs/natječaj za medijski doprinos informisanju, zaštiti i promociji prava djeteta u BiH

UNICEF BiH objavljuje konkurs za medijski doprinos informisanju, zaštiti i promociji prava djeteta u BiH u skladu sa etičkim smjernicama o izvještavanju o djeci. Konkurs je otvoren za sve novinare i medije koji su svoje radove na ovu temu objavili tokom ove godine u medijima u Bosni i Hercegovini.   Teme prijavljenih novinarskih radova mogu obuhvatiti pitanja iz oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne i dječije zaštite, pravosuđa za djecu, kao i teme koje promovišu inkluziju, nediskriminaciju i poštivanje različitosti.   Imajući u vidu da je tema ovogodišnjeg obillježavanja Međunarodnog dana djeteta sretno djetinjstvo, s posebnim fokusom na sigurno okruženje za učenje i zaustavljanje vršnjačkog nasilja, Godišnja nagrada će biti dodijeljena za novinarski rad o ovoj temi.   Konkurs je otvoren za sve radove objavljene od 01.11.2017. do 31.10.2018. godine, u bilo kom bh. mediju, pod uslovom da su dostupni na internetu. Svaki novinarski rad koji ispunjava uslove konkursa, može prijaviti sam autor ili neko od urednika u medijima.   Prilikom izbora najboljeg novinarskog rada vodiće se računa o sljedećim kriterijima: -          Izboru teme; -          Načinu prezentiranja činjenica i podataka (odabiru novinarskog ugla); -          Analitičkom pristupu; -          Spisateljskom stilu za novine i web / audiovizuelnoj prezentaciji za radio i televiziju; -          Procjeni pozitivnog efekta na publiku u smislu promovisanja teme; -          Poštivanju UNICEF-ovih principa etičkog izvještavanja o djeci; -          Poštivanju principa Zajedničke izjave novinara u BiH.   Priznanja će biti dodijeljene za novinarski-medijski doprinos u štampi, na internetu, kao i za dokumentarni ili informativni uradak trajanja do 5 minuta na radiju i televiziji. Rok za dostavu prijava je 15.11.2018. godine u 12,00.   Žiri sastavljen od iskusnih novinara,  dobitnika UNICEF-ove nagrade prethodnih godina, te stručnjaka iz oblasti zaštite prava djece, odabraće najbolje radove i objaviti svoju odluku na ceremoniji koja će biti organizovana ovim povodom.   Posebni uslovi  
  • najbolji novinski tekst u štampi
  U konkurenciju ulaze originalni autorski tekstovi dužine najmanje dvije novinarske kartice različitih žanrovskih formi – izvještaji, reportaže i istraživačke forme, komentari (osvrti, kolumne, kritike, zapažanja...).   -najbolji internet/web rad   U konkurenciju ulaze i autorski tekstovi objavljeni samo na web stranicama uključujući i razne multimedijalne forme. Ukoliko je riječ o nekom multimedijalnom sadržaju koji zahtijeva obrazloženje, ono se šalje e-mailom zajedno sa prijavom. Rad neće moću učestvovati u ovoj kategoriji ako je u istoj formi objavljen u nekom drugom mediju.  
  • najbolji TV rad
  U konkurenciju ulaze dokumentarni ili informativni prilozi trajanja do 5 minuta. Nije nužno da su prilozi objavljeni u informativnim emisijima, ali je neophodno da su informativnog karaktera, odnosno da spadaju u formu TV priloga koji sadrži kombinaciju off-a novinara i audiovizuelnih izjava.   -najbolji radio prilog   U konkurenciju ulaze dokumentarni ili informativni radovi trajanja do 5 minuta.   Ukoliko se u okviru neke kategorije prijavi manje od tri rada, oni će biti pridruženi radovima u kategoriji koja je medijski najbliža onoj u kojoj su konkurisali i imaće ravnopravan status za dobijanje nagrade.   Aplikacija se sastoji od podataka o autoru i linka na objavljeni članak. Aplikaciju dostaviti na adresu zasvakodijete.ba@gmail.com sa naznakom „Za novinarski konkurs/natječaj“.  
KATEGORIJE NOVOSTI: Ostalo | 29.09.2018

UN tim po prvi put dodijelio zajednička priznanja novinarima za doprinos informisanju i promociji Ciljeva održivog razvoja u BiH tokom 2017. godine

Tim Ujedinjenih nacija u BiH danas je u Sarajevu, po prvi put dodijelio nagrade za novinarski doprinos informisanju o Ciljevima održivog razvoja u BiH i njihovoj promociji tokom 2017. godine
  Na konkurs se prijavilo 63 novinarki i novinara iz cijele BiH koji su na svim medijskim formatima objavili 121 rad na teme: promocija inkluzije, nediskriminacije, nenasilja, poštivanje različitosti, očuvanje okoliša i sprečavanje klimatskih promjena. Radovi oslikavaju probleme današnjeg društva, ujedno ukazujući i pozivajući na rješenja u svjetlu Ciljeva održivog razvoja/ Agende 2030.   Stručni žiri koji su činili predstavnici medijske zajednice i organizacija/ institucija uključenih u implementaciju UN projekata je, zajedno sa predstavnicima UN-a, odabrao najbolje radove iz svih kategorija.   Prilikom izbora najboljeg novinarskog rada žiri je vodio računa, izmedju ostalog, i o sljedećim kriterijima: izbor teme i povezanost sa Ciljevima održivog razvoja, način prezentiranja činjenica i podataka, analitički pristup, spisateljski stil itd.   Ceremoniju dodjele nagrada otvorila je Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Sezin Sinanoglu kojoj su se pridružili Geeta Narayan, predstavnica UNICEF-a i predstavnica UNFPA Doina Bologa.   „Obradovao nas je veliki odziv na ovaj konkurs. To pokazuje da u ovoj zemlji još uvijek postoji interes za teme koje ne predstavljaju dio političke retorike, netolerancije, podjela. Za teme koje znače nešto za život običnih ljudi poput socijalne inkluzije, klimatskih promjena itd. Mi vidimo medije kao partnere koji će ne samo razumjeti 17 ciljeva održivog razvoja nego će ih na adekvatan način predstaviti javnosti. To je bitno jer vjerujemo da se društveni razvoj ne može desiti bez učešća svih, bez prilika da svaki građanin dobije svoj glas u tom procesu“, istakla je Sinanoglu   Priznanje za novinarski doprinos promociji tolerantnog i inkluzivnog društva, ravnopravnosti i sprječavanja diskriminacije dobili su:  
  1. Dragan Bursać, za „Treće strijeljanje dječaka Petra iz Konjica“ objavljeno na Al Jazeera Balkans
  2. Ana Kotur-Erkić, za „Osobe s invaliditetom progledale zbog motornih pila“ objavljeno na diskriminacija.ba
  3. Lidija Pisker, RFE, za „Biti građanin drugog reda – diskriminacija Roma“
  4. Sanel Kajan, Al Jazeera Balkans, za „BiH zanemaruje djecu s poteškoćama u razvoju“
  5. Aida Hrnjić, Al Jazeera Balkans, za „Kako je država postala vlasnik našeg automobila“
  Priznanje za novinarski doprinos informisanju, zaštiti i promociji prava i interesa prisilno raseljenih osoba u BiH, povratnika, izbjeglica, migranata, tražitelja azila, te ljudi bez državljanstva dobila je:  
  1. Global Analitika, za „Djeca izbjeglice su posebno ranjiva grupa, potrebna im je naša pomoć“
  Nagradu za novinarski doprinos informisanju, zaštiti i promociji očuvanja okoliša dobili su:  
  1. Sanela Habeš, BH Radio 1, za radio prilog o klimatskim promjenama
  2. Siniša Stanić, mondo.ba za „Glamoč pokreće turističku priču!“
  3. Mersiha Drinjaković, analiziraj.ba, Gracija, za „Ima nas tri miliona, a zagađujemo kao da nas je pet puta više“
  Geeta Narayan, predstavnica UNICEF-a u BiH, obratila se u uvodnom dijelu ceremonije dodjele priznanja za novinarski doprinos informisanju, zaštiti i promociji pristupa pravdi za svako dijete u BiH UNICEF-a. Istakla je kako je zadovoljna interesom pristiglih radova ali smatra da je tematika djece u kontaktu sa pravosudnim sistemom ipak nedovoljno zastupljena. Očekuje nastavak uspješne saradnje i nove teme i novinarski doprinos u natječaju koji će uskoro biti ponovo objavljen: „ Ovo takmičenje se dešava u kontekstu Ciljeva održivog razvoja u BiH. Na mnogo načina djeca su u samom srcu tih ciljeva jer će oni nastaviti da žive i vode taj svijet koji mi pokušavamo poboljšati za njih kroz 17 održivih ciljeva razvoja“, rekla je Narayan.   Prva dobitnica UNICEF Zahvalnice za doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u medijima je Lidija Pisker. UNICEF Zahvalnicu dobile su i Dajana Ilić, Adisa Ajdaslić i Ibrahim Sofić. Specijalno priznanje UNICEF-a dodijeljeno je Ani Kotur Erkić, a dobitnica UNICEF Godišnje nagrade za doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u medijima je Edina Nurikić.   Inspiracija i akterka nagrađenog videa novinarke Edine Nurikić, je sjajna djevojčica, talentovana sportistkinja i matematičarka, Ema Agić, koja je inspirisala i UNICEF tim za dodjelu još jedne Zahvalnice.   Da je svako dijete važno potvrdila je i izložba fotografija o djetinjstvu iza rešetaka, koja je postavljena na događaju, čiji su autori štićenici institucija za smještaj maloljetnika u sukobu sa zakonom. Zahvalnica za fotografije je uručena Udruženju Urban.   Kako je istaknuto u završnom dijelu ceremonije autori svih pristiglih radova mogu da budu ponosni, jer su svojim istraživačkim radom uticali na promociju prava djeteta, i kvalitetniji i bolji život djece u BiH.
KATEGORIJE NOVOSTI: Ostalo | 26.09.2018

[POZIV] roditeljima, starateljima, školama: UNICEF BiH treba nove fotografije

Volite fotografije UNICEF-a?   UNICEF u BiH želi osvježiti svoju bazu fotografija i predstaviti realne trenutke iz života radi ilustracije i promocije prava djeteta. UNICEF promoviše ispravno korištenje fotografija djece u svim medijima. Vjerodostojan i primjeren vizualni prikaz djece bilo gdje u svijetu je dio borbe za prava djece, uključujući njihova prava na slobodu izražavanja, privatnost i zaštitu.   Imajući u vidu da su djeca često izložena zlostavljanju, diskriminaciji, stigmatizaciji ili nekoj drugoj vrsti iskorištavanja ukoliko je njihovo ime ili vizualni identitet poznat, UNICEF promoviše međunarodne standarde fotografisanja koje štite identitet djece – prilikom fotografisanja i upotrebe slika djece.   Želite učestvovati i djelić svog dana podijeliti s našim fotografima?   Pozvani su roditelji, staratelji, porodice, organizacije, škole i ustanove koje rade sa djecom 0-18.   Prijava podrazumijeva saglasnost korištenja fotografija u kampanjama, na publikacijama, izvještajima, službenim web stranicama i društvenim mrežama UNICEF-a.   Svi učesnici prihvatanjem pravila sudjelovanja u potpunosti se odriču bilo kakve novčane naknade, a zauzvrat će dobiti fotografije za svoje privatne albume.   UNICEF BiH sarađuje sa poznatim, uspješnim fotografima koji će fotografisati trenutke koje odlučite da podijelite. Oni su: Amer Kapetanović Almir Panjeta Haris Čalkić Goran Đemidžić   Pošaljite prijavu sa svojim kontakt podacima, te terminima i lokacijama na kojima bismo mogli organizovati foto sesije na email sarajevo@unicef.org.   Spremili smo i poklone!   Čekamo vas.
KATEGORIJE NOVOSTI: Ostalo | 17.09.2018

Ana Dokler: „Roditelji imaju ključnu ulogu u najranijem medijskom opismenjavanju djece i izboru primjerenih sadržaja“

Među učesnicama nedavno održane dvodnevne Regionalne konferencije „Djeca u medijskom okruženju“ u organizaciji UNICEF-a BiH i Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) bila je i Ana Dokler, urednica portala Medijskapismenost.hr. Na panelu „Medijska pismenost i djeca“ govorila je o samom portalu i efektima kampanje „Birajmo šta gledamo“ koju su sproveli UNICEF Hrvatske i Agencija za elektroničke medije RH čiji je cilj bio podići nivo svijesti o važnosti medijskog opismenjavanja roditelja, skrbnika i djece.   U razgovoru za blog ZaSvakoDijete.ba Ana Dokler govori o značaju medijske pismenosti u 21. stoljeću i opasnostima do kojih može dovesti medijska nepismenost, kada je najbolje vrijeme da se djeca poču medijski opismenjavati za snalaženje u on-line prostoru i koje je to optimalno vrijeme koje bi mogli i smjeli provoditi pred ekranima, kako djecu najbolje zaštititi na internetu i kako reagirati kada se djeca nađu u kontaktu sa potencijalno štetnim sadržajem koji bi ih mogao ugroziti ili uznemiriti. Govori o samoj kampanji Birajmo šta gledamo“ i njenim efektima te važnosti služenja programskim oznakama kojima su obilježeni sadržaji TV programa...   Krilatica Vašeg portala je „Medijska pismenost – Abeceda 21. stoljeća“. Šta znači biti medijski nepismen u 21. stoljeću? Evropska komisija prepoznaje taj problem kao nešto što, među ostalim, može ugroziti  i demokratske procese. Vidjeli smo na konferenciji kako nekritičko konzumiranje medija može utjecati i na zdravlje djece. S obzirom da mediji u tolikoj mjeri oblikuju našu sliku stvarnoti, medijska pismenost je svakako jedna od ključnih kompetencija za život u 21. stoljeću. Medijska nepismenost dakle može ugroziti demokratske procese, može dovesti do krivih odluka, ono što vidimo iz naših spotova jeste kako medijski sadržaji mogu negativno utjecati na sliku djece o sebi, ali i nas kao odraslih.   Djeca sve ranije dolaze u kontakt sa pametnim telefonima, tabletima, kompjuterima..., kad treba početi medijski opismenjavati djecu? Stručnjaci se slažu da djecu treba početi medijski opismenjavati od trenutka kada počnu koristiti medije, a to je danas već negdje u vrtićkoj dobi. Naravno, to treba biti prilagođeno dobi djece, primjerice naša „Slikovnica o medijima“ koju smo napravili i koja je namijenjena djeci predškolske dobi već ih na taj jedan djeci primjeren način uči lekciju o razlikovanju medijski posredovane stvarnosti i našeg stvarnog iskustva. U tom najranijem periodu ključna je uloga roditelja u smislu biranja sadržaja za djecu i objašnjavanju zašto nešto gledamo, a zašto ne, te polako poučavanje djece kako kritički analizirati te sadržaje.   Medijska pismenost kao školski predmet?  Preporuke Evropske komisije, Vijeća Evrope pa i Agencije za elektroničke medije RH idu u smjeru da medijska pismenost svakako treba imati svoje mjesto u obrazovnom sustavu, bilo kao zaseban predmet ili kao sastavni dio drugih predmeta. Uvijek se naglašava interdisciplinarni i međupredmetni pristup.   Kazali ste da su roditelji odgovorni za najraniju, a samim tim i najbitniju i najodgovorniju fazu upoznavanja djece sa medijskim sadržajima. Šta ako oni nisu dovoljno medijski pismeni? Za taj problem nema brzog rješenja. Sve ovo što svi ovdje zajedno radimo je jedan dugoročan projekt. Kampanje osvještavanja, uopće mogućnost da ljudi prepoznaju to kao problem, a onda i da se negdje dodatno sami educiraju i da to bude prisutno u obrazovanju današnje djece i mladih – budućih roditelja, način je kako bi se taj problem mogao dugoročno umanjiti, kao i nuđenjem dovoljno informacija i davanja prilike ljudima da saznaju što više o uticaju medija na djecu i njih same, te unapređivanjem alata i vještina medijske pismenosti. [caption id="attachment_12376" align="aligncenter" width="810"] "Ono što se generalno preporučuje roditeljima je da paze da vrijeme koje djeca koriste uz različite medije bude uravnoteženo s njihovim drugim aktivnostima i da ne utiče negativno po ostale životne navike poput spavanja, igre, učenja i komunikacije licem u lice"[/caption] Djeca veliki broj sati dnevno provode pred televizorom ili na internetu. Postoji li neko idealno vrijeme koliko bi trebali odnosno smjeli provoditi pred TV-om ili na internetu? Medije treba u život djece uvoditi postepeno. Za najmlađu djecu općenito se ne preporuča ni gledanje televizije ni interneta zbog mogućeg negativnog utjecaja na njihov razvoj u prvim godinama života. No, sve više stručnjaka u zadnje vrijeme se odmiču od striktnih preporuka o tome koliko bi vremena djeca trebala provoditi pred ekranima budući da tu treba uzeti u obzir obiteljske navike i okolnosti. Ono što se generalno preporučuje roditeljima je da paze da vrijeme koje djeca koriste uz različite medije bude uravnoteženo s njihovim drugim aktivnostima i da ne utiče negativno po ostale životne navike poput spavanja, igre, učenja i komunikacije licem u lice. Treba uzeti u obzir i to da nije svako medijsko iskustvo isto, i da nije svejedno da li dijete gleda neke neprimjerene ili sadržaje s potencijalno negativnim uticajima, ili pak koristi medije za učenje, istraživanje nečega što ga zanima, stvaranje vlastitih sadržaja ili za komuniciranje sa članovima obitelji i prijateljima. Sve to treba uzeti u obzir i paziti na ovu ravnotežu.   Kako reagirati kad djeca pronađu štetan sadržaj – razgovorom ili zabranom? I restriktivni pristup ima svoje mjesto, važno je da roditelji paze šta djeca gledaju, da ograničavaju koje sadržaje mogu gledati i vrijeme koje provode uz medije uvažavajući ono u čemu sam govorila u prethodnom odgovoru. Isto tako trebaju iskoristiti svaku od takvih prilika za učenje. Umjesto da se bojimo toga, i te potencijalno negativne sadržaje mogu iskoristiti za obrazovanje djece, razgovor s njima i poticanje bazičnih vještina medijske pismenosti.   Kad je u pitanju sigurnost na internetu, kako djecu skloniti od potencijalno opasnih sadržaja i pojava, a ne izazvati kontraefekat? Internet dosta rano djeca počinju samostalno koristiti, no za to ih trebamo pripremiti. Sviđa mi se kako je psihologinja Jasenka Pregrad, jedna od autorica UNICEF-ovog priručnika programa prevencije elektroničkog zlostavljanja Prekini Lanac, to usporedila sa snalaženjem u prometu: Mi nećemo svoju djecu dok još ne razumiju sva pravila pustiti da se sami kreću po ulici već ćemo ih u početku voditi za ruku, polako im objašnjavati pravila i tek kad smo sigurni da su spremni, onda ćemo ih pustiti da se sami snalaze u prometu. Isto tako djecu ne treba same pustiti u svijet medija, odnosno interneta, bez ikakvog nadzora dok nemamo povjerenje da će se oni tu znati snaći. Početi s djecom raditi i razgovarati i o sigurnosti na internetu od samoga početka. Djeci predškolske dobi se mogu objasniti neki ključni koncepti koji će dalje ostati s njima, ali moramo biti svjesni da određeni rizici i dalje ostaju i onda je važno da djeca osjećaju da se s bilo kakvim problemom mogu obratiti roditeljima pa da zajedno dalje te probleme rješavaju.   Učestvovali ste u kampanji „Birajmo šta gledamo“ koja je provedena u Hrvatskoj, koji je bio njen osnovni cilj i koliko je uspjela? Osnovni cilj kampanje je bio podići svijest javnosti o važnosti medijske pismenosti, pozvati roditelje da pažljivije biraju medijske sadržaje koje njihova djeca koriste i da se služe programskim oznakama na tim sadržajima. Pokazalo se da je kampanja bila učinkovita jer je istraživanje koje je napravljeno nakon kampanje i čiji su rezultati uspoređeni s rezultatima istraživanja od dvije godine ranije, pokazalo da je 11 posto djece nakon kampanje samo gledalo TV bez prisutnosti drugih članova obitelji, dok je dvije godine ranije taj postotak iznosio 35 posto. Isto tako se smanjio postotak djece koja sama biraju sadržaje koje gledaju sa 21 na 13 posto. Općenito je 57 posto ispitanih roditelja reklo da su primijetili kampanju i većina ju je smatralo korisnom. Istraživanje koje smo proveli ove godine i u kojem su građani sami ocjenjivali svoju medijsku pismenost govori da već jedna razina svijesti o tome postoji, da građani već prepoznaju taj pojam i da su svjesni da je to nešto što im nedostaje.   Kako roditelj konkretno da reagira na sadržaj sa programskim oznakama kao što su 'roditeljska pažnja' ili s ograničenja vezana za dob? Može reći 'Ova oznaka znači da slijedi sadržaj koji nije primjeren za djecu tvoje dobi'. Možda već ima i primjera iz života pa im možete reći 'Sjećaš se kad si gledao onaj crtić ili film pa si imao noćne more ili si se osjećao neugodno...?'.   Sama kapanja je bila prilično oštro i direktno intonirana što je očito polučilo rezultat. Da li je bilo bojazni kako će kampanja biti prihvaćena u javnosti? Prije kampanje se o tome puno promišljalo, a budući da se pokazalo da su kampanje koje na neki način potiču gledatelje na razmišljanje i akciju, a onda i ukazuju na rješenje problema, istovremeno i efektnije, to je bio jedan od razloga da se odabrao jedan izravniji pristup u ovom osvještavanju.   Postoji li neka 'pilula', lagano rješenje za to kako naučiti djecu da se nose sa lažnim vijestima s kojima se i starija publika sve teže snalazi i koje ih mogu uplašiti ili uznemiriti? Baš na portalu imamo članak koji govori o tome šta učiniti kada se djeca uznemire zbog lažne vijesti i tu je preporuka da roditelji mogu reagirati tako da ga pitaju otkud mu ta informacija, da pitaju jesu li primijetili gdje je to objavljeno, što to tamo piše i da istaknu da ako je nešto jako bombastično i izaziva snažne reakcije, često nije sasvim istinito i da onda to zajedno provjere i analiziraju tu vijest. Podučavati ih da provjere tko je autor članka, gdje je članak objavljen i da li je stranica vjerodostojna i ima li impresum sa spiskom ljudi koji iza njega stoje. Treba provjeriti i datum vijesti, budući da se često stare vijesti u nekom trenutku ponovno plasiraju, a zapravo se radi o nečemu od prije dvije-tri godine ili više. Prepoznavanje dezinformacija i lažnih vijesti bila je tema nastavnih materijala za srednjoškolce, koje su UNICEF i Agencija za elektroničke medije RH objavili povodom Dana medijske pismenosti, i u njima se mogu pronaći savjeti i konkretni zadatci koji će djeci i mladima pomoći u provjeri vijesti i prepoznavanju dezinformacija.   (Razgovarao i foto: Almir Panjeta/ZaSvakoDijete.ba)        
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 13.09.2018

DJECA U MEDIJSKOM OKRUŽENJU: UNICEF BiH i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) potpisali Memorandum o zaštiti i promociji prava djeteta u BiH

Potpisivanjem “Memoranduma o razumijevanju na zaštiti i promociji prava djeteta u BiH”između UNICEF-a BiH i Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) u Sarajevu je počela dvodnevna Regionalna konferencija: Djeca u medijskom okruženju. Memorandum su potpisali predstavnica UNICEF-a za BIH Geeta Narayan i direktor Regulatorne agencije za komunikacije Predrag Kovač. “U Bosni i Hercegovini danas smo usred predizborne trke gdje u kampanji učestvuju 62 političke partije, medijski prostor postaje zakrčen, optužujući pa čak i zlonamjeran. Teško je čak i za odrasle glasače u svemu tome naći smisao, a posebno adolescentima i mladim ljudima koje treba toga poštedjeti”, kazala je Geeta Narayan izražavajući zadovoljstvo zbog potpisivanja Memoranduma s RAK-om koji će poboljšati saradnju u bh. medijskom prostoru. “U isto vrijeme imamo medijski sadržaj koji je kreiran za djecu i mlade i s njima, koji im se obraća i uključuje ih. Izazov nije kako zaustaviti uticaj medija – jer bi to bila unaprijed izgubljena stvar, već radije intervenirati u oba smjera :Prvo sa medijskim profesionalcima i kreatorima medijskog sadržaja kako bi se podigla svijest kako o pravima djeteta izvještavati na odgovoran i etički način, i drugo, raditi sa djecom i mladima i pomoći im da sami nauče kako da budu kritički ‘konzumenti medija’ i također kreatori medijskog sadržaja”, dodala je Geeta Narayan. Direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Predrag Kovač istaknuo je kako je kreiranje medijskih sadržaja u najboljem interesu svakog djeteta važna i delikatna tema. “Želim da ukažem na trend koji se pojavljuje za vrijeme predizborne kampanje – djeca se zloupotrebljavaju u političke svrhe, i na tu pojavu treba najoštrije reagovati. Mediji neosporno imaju sve veći značaj u životu djece, ali odgovornost za zaštitu djece u medijima dijele roditelji, mediji i regulatori”, kazao je Predrag Kovač potcrtavajući kako zaštita djece predstavlja jedan od najznačajnijih zadataka medijske regulacije. “Dužnost regulatora je da osigura prisustvo obrazovnih, instruktivnih i zabavnih sadržaja, za djecu u programima stanica što je propisano odgovarajućim pravilima. Agencija će u narednom period posebnu pažnju posvetiti ovom pitanju, kao i pitanju zastupljenosti programa za osobe sa invaliditetom, a posebno za djecu koja su evidentno na marginama bh. društva”, dodao je direktor RAK-a Predrag Kovač. Medijski profesionalci, stručnjaci i praktičari, predstavnici UNICEF-ovih komunikacijskih timova iz BiH, Crne Gore, Hrvatske  i Srbije će tokom dva dana dati svoj doprinos kroz razmjenu znanja i iskustava o stvaranju medijskih sadržaja „u najboljem interesu djeteta“. [gallery columns="5" ids="12352,12353,12354,12355,12356,12357,12358,12359,12360,12361,12362,12363,12364,12365,12366,12367,12368,12369,12370,12371" orderby="rand"] Ciljevi Konferencije su jačanje regionalne platforme za medijske profesionalce, stručnjake,  praktičare i aktiviste, te organizacije i institucije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske  i Srbije angažovane u definiranju i zaštiti najboljeg interesa djeteta u medijima; nadovezati se na prethodne, slične međunarodne inicijative i profesionalne platforme; razmijeniti dobre prakse i iskustva relevantna za zaštitu i promicanje prava djeteta u medijima među učesnicima koji rade na istom ili sličnom jeziku i u zajedničkom medijskom prostoru; diskutirati i definisati zajedničke preporuke i predanost akcijskim tačkama za poboljšanje medijske situacije u zaštiti i promicanju prava djeteta te prikupiti doprinose za novo prošireno izdanje publikacije Mediji u najboljem interesu djeteta: pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja.