KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 12.08.2018

Međunarodni dan mladih 2018: Fokus na sigurne prostore za mlade

Zajednički UNICEF-UNFPA blog povodom Međunarodnog dana mladih 2018. godine

Međunarodni dan mladih (12. august) ove godine fokusira se na „sigurne prostore za mlade“ – fizički i virtuelni prostori u kojima se mladi mogu bezbijedno udružiti i baviti aktivnostima vezanim za njihove potrebe i interese, te učestvovati u donošenju odluka i izražavanju sebe. UNICEF i UNFPA sarađuju na ovom Međunarodnom danu mladih, jer vjeruju da ulaganje u dobrobit, zdravlje i obrazovanje mladih nije samo pitanje pridržavanja njihovih prava, već i put ka zdravom razvoju koji je definisan od strane UN ciljeva održivog razvoja. Ciljeve su usvojile sve zemlje 2015. godine. [gallery ids="12301,12302,12303"]     Međutim, da bi mladi u potpunosti razvili svoj potencijal, mladima treba pristup kvalitetnom obrazovanju, da imaju mogućnost podjeliti svoja mišljenja i zaraditi. To je moguće samo ako se mladi osjećaju bezbjedno, u okruženju bez nasilja. U obzir treba uzeti sljedeće podatke:
  • Globalno, gotovo jedna od tri adolescentkinje u dobi od 15 do 19 godina (84 miliona) bila je žrtva emocionalnog, fizičkog i/ili seksualnog nasilja koje su počinili njeni muž ili partner. Domovi nisu uvijek siguran prostor za mlade.
  • Širom svijeta, blizu 130 miliona (nešto više od 1 od 3) učenika starosti od 13 do 15 godina doživljava nasilje u školi. 732 miliona (1 od 2) djece školskog uzrasta od 6 do 17 godina živi u zemljama gdje tjelesno kažnjavanje u školama nije u potpunosti zabranjeno. Škole nisu uvijek siguran prostor za mlade.
  • U globalnoj anketi, u kojoj je je učestvovalo 10.000 18-godišnjaka iz 25 zemalja u 2016. godini, skoro 80% ispitanika složilo se da djeca i adolescenti žive u opasnosti da budu seksualno zlostvljani online. Internet nije uvijek siguran prostor za mlade.
Dostupne statistike o mladima u Bosni i Hercegovini su takođe zapanjujuće:
  • 56% mladih žena (od 18 do 24 godina) podvrgnuto je nekom obliku nasilja. U 72% slučajeva, intimni partneri su počinioci nasilja nad ženama. Samo 17% žena koje su iskusile nasilje su pokušale da se razdvoje, razvedu, napuste domaćinstvo, a samo 4% njih je pokušalo savjetovanje. Ostale žene koje su doživjele nasilje i dalje žive sa počiniocima.
  • 9% djevojaka od 15 do 19 godina već je udato, dok se je 23% njih je već zadesila uloga majke. 67% djevojaka od 15-19 godina koje su se udale i postale majke završilo je samo osnovno ili niže školsko obrazovanje. Nizak stepen obrazovanja čini ove mlade žene neaktivnim na tržištu rada te su radi toga podložne siromaštvu i rodno zasnovanom nasilju.
Dakle, šta treba učiniti da se stvore sigurniji prostori za mlade?
  • Vlade na svim nivoima i CSO-i treba da podrže sveobuhvatne, koordinisane, multisektorske inicijative za stvaranje sigurnih prostora.
  • Vlade treba da usvoje i primjenjuju zakonodavstvo kako bi zaštitile djecu i mlade od svih oblika nasilja, uključujući i tjelesno kažnjavanje u svim okruženjima, čak i u kući, i od strane svih izvršilaca, uključujući nastavnike i drugo školsko osoblje.
  • Svi akteri u Bosni i Hercegovini trebaju preispitati i promijeniti sistemska društvena uvjerenja i stavove koji održavaju nasilje nad mladima, uključujući i rodno zasnovano nasilje, u bilo kojem okruženju, uključujući dom, školu, zajednicu i internet.
  • Škole bi trebale pokrenuti programe za sprječavanje i reagovanje na incidente nasilja, kako bi se podstakla sigurnija sredina učenja za djevojčice i dječake.
  • Sistem socijalne zaštite mora imati više obučenih radnika koji mogu pružiti preporuke, savjetovanje i terapeutske usluge za mlade žene i muškarce koji su iskusili nasilje.
  • Zdravstveni sistem mora da ima obučene profesionalce, koji nude pristupe koji su prilagođeni mladima, tako da su pristupačni, prihvatljivi, pravedni, odgovarajući i efikasni za različite mlade podgrupe – obezbjeđujući zdrav razvoj mladih.
  • Lokalne vlasti moraju osigurati ugroženoj omladini pristup sigurnim mjestima kada nisu kod kuće ili u školi, uz mogućnost učestvovanja u rekreaciji i sportskim aktivnostima.
  • Lokalne vlasti treba da osnaže mlade ljude pružajući im informacije i alate koji im trebaju da bezbjedno prijavljuju nasilje – lično i online.
Sljedećeg mjeseca, u septembru, UN će na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku pokrenuti ”Youth Strategy” i ”Generation Now” strategiju, inovativno javno-privatno globalno partnerstvo fokusirano na dizajniranje i širenje novih načina da se za svaku mladu osobu osigura pristup obrazovanju, učenju, obuci ili zapošljavanju do 2030. godine. UN ”Youth Strategy” i ”Generation Now” strategija prepoznaje važnost podrške mladih da ostvare svoj puni potencijal. Ona zahtjeva da mladi imaju pristup uslugama i mogućnostima koje su od ključne važnosti za njihov razvoj i učešće u društvu. Pozivamo sve aktere u BiH da osiguraju da se ove mogućnosti pružaju svim mladim ženama i muškarcima u BiH u sigurnim i zaštićenim okruženjima, tj. u sigurnim prostorima koji omogućavaju svim mladim ljudima da uče, rastu i u potpunost doprinesu ka napretku BiH, prema ciljevima održivog razvoja.
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti , Pravda za svako dijete | 06.08.2018

PRAVDA ZA SVAKO DIJETE: Vlada Švajcarske i UNICEF potpisali novo partnerstvo za osnaživanje pravde za djecu u Bosni i Hercegovini

Kao nastavak izuzetnoj saradnji, Švajcarska i UNICEF su najavili kontinuirano partnerstvo s ciljem unaprijeđenja pravde za djecu u Bosni i Hercegovini, uz finansijsku podršku od 2,5 miliona dolara od Vlade Švajcarske za period maj 2018. - april 2021. Program Pravda za svako dijete predstavlja partnerstvo između relevantnih ministarstava pravde, socijalne zaštite, unutrašnjih poslova i obrazovanja na svim nivoima (državnom, entitetskim, kantonalnim), opština, univerziteta i nevladinih organizacija uz podršku UNICEF-a i vlada Švicajcarske i Švedska. U narednim godinama fokus Pravde za svako dijete - faze III, će biti na dodatnim naporima za zaštitu i pružanje najkvalitetnijih usluga za svu djecu u BiH koja su, na bilo koji način, u kontaktu s pravosudnim sistemom kao počinioci, žrtve ili svjedoci. Svi partneri uključeni u program nastavljaju da rade na boljem pravosuđu za djecu u BiH koji je sistematski, dostupan svakom djetetu, prilagođen osjetljivim dobima i interesima djeteta, brz i efikasan. Programom se takođe ulažu svi napori u prevenciju da bilo koje dijete postane počinilac ili žrtva. Predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, Geeta Narayan, zahvalila je Vladi Švajcarske na kontinuiranoj podršci UNICEF-u. "Veoma smo zahvalni Vladi Švajcarske na povjerenju koje su nam ukazali u okviru ovog novog partnerstva. Program Pravda za svako dijete 2018. - 2021. je nastavak programa UNICEF-a koji podržavaju Vlada Švajcarske i Švedska agencija za međunarodnu saradnju. On se zasniva na svemu onome što je stvoreno do sada da bi se poboljšala pravda za djecu u Bosni i Hercegovini, da bi se konsolidovale trenutne inicijative i inkorporirale naučene lekcije za povećanje održivosti. Sve u svemu, "Pravda za svako dijete" ima za cilj da poboljša primjenu međunarodnih standarda za djecu u BiH, kako bi im bolje služili i štitili ih sistemi pravosuđa, sigurnosti i socijalne zaštite ", rekla je gospođa Narayan. Direktorica Odjela za saradnju i zamjenica šefa misije, Barbara Dätwyler Scheuer rekla je: "Drago nam je što nastavljamo saradnju s UNICEF-om na ovoj važnoj oblasti. Do sada su rezultati vrlo dobri i vidimo stvarne promjene. Danas djecu u kontaktu sa zakonom sistem pravosuđa u BiH bolje služi i štiti. Ipak, važno je da se nastavi raditi na smanjenju faktora rizika povezanih s prekršajima djece i daljnjem jačanju saradnje među uključenim organizacijama. Stoga bih pozvala vlasti BiH, na svim nivoima, da održe postignuto i da preuzmu vlasništvo nad projektom, uz našu podršku."
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti , Svako dijete treba porodicu | 21.07.2018

ZAVRŠEN MINI PRIDE TRENING: Dodatnih 100 stručnjaka iz centara za socijalni rad FBiH kao podrška hraniteljima

Zakon o hraniteljstvu u FBiH propisao je obaveznu edukaciju hranitelja i stručnjaka koji se bave hraniteljstvom. Edukaciju sprovode certificirani edukatori iz FBiH, prema certificiranom, međunarodnom PRIDE modelu.Ovaj program je dizajniran prvenstveno da ojača kvalitet usluga hraniteljstva i usvojenja osiguravanjem standardiziranog, dosljednog i strukturiranog okvira za regrutiranje, pripremu i odabir, odnosno procjenu hranitelja i usvojitelja. Također, PRIDE osigurava stalnu edukaciju tokom pružanja usluge hraniteljstva i kontinuirani profesionalni razvoj. U skladu s tim, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u saradnji s partnerima programa Transformacija institucija za zbrinjavanje djece i prevencija razdvajanja porodica, UNICEF-om BiH i SOS Dječijim selima BiH, organiziralo je nedavno Mini PRIDE edukaciju profesionalaca iz centara za socijalni rad. -Riječ je o dvodnevnim treninzima za profesionalce iz oblasti socijalne zaštite iz Sarajeva, Tuzle, Bihaća, Zenice i Mostara. U njih je bilo uključeno 100 stručnjaka, po 20 iz svakog kantona kojima pripadaju navedeni gradovi. Cilj nam je bio upoznati ih o čemu smo to prethodno educirali hranitelje, te šta mogu očekivati i kako postupati kada se ukaže potreba za smještaj djece u hraniteljsku porodicu, kazala je Alma Softić, savjetnica za alternativne oblike brige u SOS Dječijim selima BiH, te PRIDE trener na Mini Pride treningu. Edukacija profesionalcima daje transparentne alate i instrumente za procjenu hraniteljskih porodica, razvija nove vještine i znanja, nudi kompetentnu podršku porodicama i djeci tokom trajanja zaštite i tokom razvojnih faza djeteta, te primjenu stečenog znanja za hraniteljske porodice. - Edukatori-profesionalci se nakon treninga osjećaju spremnijim za svoju ulogu u hraniteljstvu, jer ovaj program je model znanja, vještina i tehnika od profesionalaca ka hranitelju do djeteta. S druge strane, potencijalni hranitelji također razvijaju brojna znanja i vještine, dobijaju informacije kako osigurati adekvatnu zaštitu djece bez roditeljskog staranja. Razvija se i svijest o važnosti podrške, saradnje i timskog rada kako stručnih lica iz centara za socijalni rad i hraniteljskih porodica, tako i bioloških porodica djece, bliže i šire rodbine, te obrazovnog i zdravstvenog sistema. Svi mi trebamo imati na umu da imamo zajednički cilj, a to je najbolji interes djeteta, kazao je Nedžad Alić, referent za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Zenica i certificirani edukator u oblasti hraniteljstva. [gallery ids="12274,12283,12278,12282,12277,12281,12280,12279,12275"] Kroz devet sesija u trajanju po tri sata hranitelji uče da su djeca koja dolaze u hraniteljestvo suočena sa različitim životnim situacijama i traumama, te da je potrebno mnogo pažnje, ljubavi i razumijevanja da to prevaziđu. Kroz brojne vježbe i interaktivni rad učesnici edukacije imaju priliku učvrstiti svoju odluku da se bave hraniteljstvom ili odustati od nje. I to je u redu, jer hranitelj ne može biti svako. -Kad prođemo cijeli proces i mi kao stručnjaci trebamo donijeti informisanu odluku i reći može li neko biti hranitelj. U Centru za socijalni rad Zenica imali smo sreće da je svih 20 učesnika iz prve grupe uspješno prošlo obuku. Zanimljivo je da je među njima bilo i osoba koje su u početku htjele postati isključivo usvojitelji. Ovaj program namijenjen je i usvojiteljima, također. Na kraju edukacije kazali su da su posve promijenili percepciju i da žele biti i hranitelji. To možemo zahvaliti PRIDE-u. Fasciniralo me, također, da niko od učesnika nije pitao za hraniteljske naknade, a svi znamo da su one definisane Zakonom o hraniteljstvu FBiH. To dovoljno govori o njihovim motivima za brigu o djeci bez roditeljskog staranja. Kad smo kod pomenutog zakona, moram naglasiti da je to jedan od najpravednijih zakona donesenih na ovim prostorima i prvi zakon u FBiH koji izjednačava svu djecu. Ranije su naknade za hraniteljstvo bile različite u različitim kantonima. Negdje su bile veoma male. Zahvaljujući ovom zakonu sada su naknade svuda iste, što znači da ista prava ima svako dijete u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Bihaću, Tuzli i bilo gdje u FBiH, ističe Alić. Jedan od najvažnijih segmenata PRIDE-a jeste rad s biološkim porodicama djece koja su izmještena u hraniteljstvo. -Često zanemarujemo činjenicu da je dijete vezano za biološke roditelje, bez obzira u kakvim je okolnostima došlo do razdvajanja od njih. Kolika je važna stručna pomoć biološkoj porodici, naučio nas je primjer 12-godišnje djevojčice koja je smještena u srodničku hraniteljsku porodicu. Svaki put kad su njeni roditelji nakratko dolazili po nju, bila je presretna. Više od svega željela je biti s njima, ali istovremeno se plašila šta je čeka kod kuće, hoće li se njih dvoje ponovo svađati, imati krizu... Kad god bi čula svađu roditelja, mislila je da je ona uzrok. Možete li zamisliti kako je tom djetetu? Dakle, jednom kada izmjestimo djecu u alternativni način brige, ne smijemo zanemariti njihove biološke porodice. Cijela zajednica treba usmjeriti sve svoje kapacitete na njeno jačanje, jer tu bi djeca trebala biti najsretnija. Tim roditeljima moramo pomoći. Niko nije postao ovisnik i zlostavljač tek tako. Ako na vrijeme reagujemo, imamo šansu da pomognemo toj porodici. Mnogo je lakše ulagati u preventivu, nego ispravljati propuste kasnije. A često to i ne možemo uraditi, jer bude kasno, naglašava Alić. Na području FBiH obuku po PRIDE modelu do sada je prošlo 90 potencijalnih hranitelja, koji su spremni odgovoriti na probleme probleme iz oblasti hraniteljstva prije nego što dijete uđe u njihovu porodicu. Interes za novi krug edukacije za hranitelje već postoji. -Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK-a, u saradnji sa centrima za socijalni rad, priprema novu edukativnu grupu. Očekujem da ćemo početi s radom u što skorije vrijeme. U septembru bi trebao početi i Mini PRIDE za srodničke porodice i hranitelje koji imaju djecu na smještaju najmanje dvije godine. Inače, da bi se povećao interes za hraniteljstvo potrebno je da se uključi cijela zajednica, kako bismo promocijom pravih vrijednosti došli do novih potencijalnih hraniteljskih porodica, kojih zasigurno u svim općinama ima. Centri za socijalni rad svima stoje na raspolaganju za potrebne informacije, kaže Alić.
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 12.07.2018

POSJETA UNICEF-A I SIDA-E KUTKU ZA DJECU U IZBJEGLIČKOM CENTRU U SALAKOVCU

Tokom juna, uz podršku UNICEF-a u Bosni i Hercegovini i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju – Sida, World Vision BiH je u Izbjegličkom centru Salakovac uspostavio Kutak za djecu. Predstavnice UNICEF-a u Bosni i Hercegovini i Švedske ambasade posjetile su Salakovac, kako bi se na licu mjesta upoznale sa prilikama u kojima se nalaze djeca i porodice koje su tu smještene, te da vide kako funkcioniše Kutak za djecu.
KATEGORIJE NOVOSTI: Dan očeva , Novosti , Ostalo | 19.06.2018

#SUPERTATE O RODITELJSTVU: Otac se možda na početku plaši uzeti to malo, krhko i nejako stvorenje, ali je njegova uloga bitna i ne smije biti zanemarena

Svoje strahove, lijepe trenutke, brige, sjećanja na prve dane u djetinjstvu njihove djece, iskustva s djecom, okolinom i porodicom i sve ono što čini roditeljstvo podijelili su u utorak u prostorijama Networksa učesnici i gosti kampanje #SuperTate kojom je UNICEF u BiH ove godine prvi put obilježio 17.06 – Dan očeva, kako bi se naglasila važnost  uloge očeva u odrastanju, posebno u prvih 1000 dana djeteta. Uz razgovor je postavljena i izložba “BhTate” autora Almira Panjete koju je ranije radio sa Švedskom ambasadom u BiH povodom inicijative koja je promovirala značaj roditeljskog odsustva za očeve, a koja se prirodno uklopila i u kampanju obilježavanja Dana očeva. Prvi je na događaju o iskustvima roditeljstva u svom stilu govorio sociolog i analitičar Srđan Puhalo: “Kada se kod nas rodi beba, otac postaje najvažnija sporedna stvar na svijetu, a mama sve preuzima, dolazi punica, dolazi vasa mama i tvoj jedini posao je da ih slušaš”, kazao je prepričavajući neka od iskustava Puhalo, dodajući kako je i pored određenih uvriježenih stavova u našem društvu uloga oca ipak veoma bitna te da ne smije biti zanemarena: “Iskreno, kada se rodilo nešto malo, krhko i nejako i došlo u našu kuću, plašio sam se da ga uzmem. Kako dijete počinje da raste, raste i razvija se naš odnos, sve više se druimo, igramo, provodimo vrijeme zajedno, a kada prestaje da doji mama nas prvi put ostavlja same na pet dana i taj strah hoću li se sa svim snaći bio je nepopisiv, ali sam ga prevazišao i sve je prošlo odlično”, ispričao je Puhalo poručivši mladim tatama da provode što više vremena za djecom, igraju se i budu im podrška u odrastanju. Novinar BHT-a Muhamed Mizić kazao je kako je uz svoju kćerku Dalidu od samog početka koji je, prema njegovom mišljenju, prije samog rođenja djeteta. “Postajemo očevi onog momenta kad supruga kaže da je trudna, od onoga ‘jede mi se krofna… ne, ne, ipak ću hamburger…’ pa do rođenja i odrastanja. Prisustvovao sam i porođaju, I tu sam doživio nešto što nema metafore da se opiše, rađa se novi život, udiše zrak i živi…”, ispričao je Mizić. Fikret Kubat iz Udruženja “Srce za djecu koja boluju od raka” kazao je kako ga ohrabruju inicijative poput ove i kako je bitno boriti se protiv stereotipa. “Stereotipi i dalje postoje, ali vidim da se stvari pomjeraju. Lijepo je vidjeti ove fotografije očeva s djecom postavljene u ovom prostoru, i dobro je pričati o ovome. Iz našeg iskustva u Udruženju nije rijedak slučaj da se očevi više aktiviraju oko roditeljstva tek onda kada saznaju da je dijete oboljelo, iako bi to trebao biti slučaj od početka. Stvari se ipak pomjeraju, na počecima Roditeljske kuće tu sum ogle s djecom prisustvovati samo majke, ali kako su tu i očevi mislim da je mnogo bolje”, ispričao je Fikret Kubat dijeleći i svoju priču: “Otac sam kćerke i sina, sada imaju 14 i 16 godina, kada je supruga bila sa sinom na liječenju u Beču ostao sam šest mjeseci s kćerkom i provodili smo kvalitetno vrijeme zajedno”, kazao je. “Otac sam jedne kćerkice, i moj odnos s njom dijeli se na dva dijela – prvi do godine i pol, drugi od momenta kada smo saznali da ima poteškoće I da je u autističnom spektru. Bio sam uz nju u oba dijela, drugi jeste teži, svaki dan do zadnjeg momenta treba da bude isplaniran i po redoslijedu, i sretan sam što sam našao mjesto u njenom svijetu i što me je pustila da budem dio njenog života u kojem majka ipak zauzima prvo mjesto. Stalno smo zajedno i zajedno prevazilazimo sve poteškoće”, ispričao je svoju priču Zlatan Delić. Reper Adnan Hamidović Frenkie ispričao je kako je odjednom postao “dvostruki otac” kada je supruga rodila blizanke. “I sam sam prošao sve od ovoga, od punice, preko mame, do nekih strahova kako ću se snaći u ulozi oca, da li je to najbolje što mogu, trudio se da ne ponovim neke greške koje su naši roditelji s nama pravili. Na početku je to bilo mijenjaj pelene-dodaji flašicu, ali kako su počele da rastu i razvijaju se njihovi karakteri, kako sam osim fizičke sličnosti sa mnom kod njih video i neke sličnosti u karakterima, odnos je postajao dublji, pojavile su se neke druge brige i strahovi, ali I mnogo lijepih momenata kroz koje zajedno prolazimo”, ispričao je Frenkie. O ulozi očeva govorio je i Emil Johansson iz Švedske ambasade: “Sutra će biti puna tri mjeseca kako sam tata, i to je zaista jedan sjajan osjećaj i sa suprugom učestvujem i razgovaram o odrastanju našeg djeteta. Švedska vlada je feministička vlada, promoviramo prava, predstavljenost, zastupljenost i resurse žena, a kroz osnaživanje žena osnažuje se i društvo u cjelini. Ni u Švedskoj još nije uspostavljena potpuna ravnopravnost, ali je urađeno mnogo, prije 30-40 godina pokrenuta je javna debata u društvu na tu temu, i sve je počelo sa očevima I majkama koji su bili pioniri tog procesa i danas očevi u Švedskoj u velikoj mjeri ravnopravno koriste porodiljsko odsustvo i vrijeme provide sa svojom djecom”, kazao je Emil Johansson. [gallery columns="5" ids="12173,12174,12175,12176,12177,12178,12179,12180,12181,12182,12183,12184,12185,12171,12170,12169,12168,12167,12166,12165,12187,12188,12189" orderby="rand"] Diskusiji se priključila i Lamija Silajdžić asistentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koja je ispričala iskustvo njenog muža koji je koristio porodiljsko odsustvo. “Ja sam krenula na posao, i moram priznati da se super tata super snašao. Čak smo u tom period generalno svi skupa provodili jako mnogo vremena zajedno kad bih došla s posla, dok sam na poslu nije bilo stalnih poziva šta I kako, i sve je prošlo odlično. Naravno da je bilo predrasuda iz okoline tipa ‘Gdje će muško na porodiljsko?’ I nekada čudnih pogleda kad dođe po naknadu i kad shvate da nije došao u ime supruge već za sebe, ali na to se nismo puno obazirali I imamo iza sebe jedno sjajno iskustvo”, ispričala je Lamija Silajdžić, a učešće je uzela i Anida Dudić, asistentica na FPN-u Odsjek za Socijalni rad u Sarajevu kazavši kako joj je drago prisustvovati jednom “ovako neobičnom događaju”. “ Posebno ističem ‘neobičan događaj’ jer je u bosanskohercegovačkom društvu još uvijek čudno pričati o brižnom tati, tati koji je privržen djeci jer tate češće predstavljamo inferiorne, nezainteresovane, pa čak ponekad i manje kompetentne za odgoj . Priče tata koje sam danas ovdje čula i fotografije koje vidimo mi govore suprotno – ni na jednoj slici nisam vidjela krutog i rigidnog tatu, već tatu punog ljubavi. Tate na fotografijama su dokaz da tata može biti super tata i da može podjednako voljeti kao i mama”, kazala je Anida Dudić. Predstavnica UNICEF-a za BiH Geeta Narayan također je ispričala neke priče o odnosu djece I tate tokom odrastanja, i značaju ‘malih momenata’: “Nekada je dovoljno nasmijati dijete kad je uplašeno, poigrati se s njim, i za to vam ne trebaju neke preskupe igračke. UNICEF koristi ovu priliku da privuče pažnju na ono što je suštinski važno i često potcijenjeno, a to je uloga koju očevi igraju u životima svoje djece, s naglaskom na prvih 1000 dana života djeteta”, kazala je Geeta Narayan. “U zadnjih nekoliko sedmica, očevi u BiH su nam rekli koliko duboko brinu o svojoj djeci i podijelili nade, težnje i snove koje imaju za svoju djecu. Predložene intervencije će ići daleko u pravcu podrške očevima i porodicama uopšte, kako bi se obezbijedilo sigurno, stimulativno i njegujuće okruženje za svako dijete u BiH. Naša djeca ne zaslužuju ništa manje od toga”, potcrtava Geeta Narayan.  
KATEGORIJE NOVOSTI: Dan očeva , Novosti | 18.06.2018

#Prvih1000Dana/#SuperTate: Očevima u Bosni i Hercegovini!

Piše: Geeta Narayan, predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini
Sedamnaestog juna se obilježava Dan očeva u više od 80 zemalja svijeta. UNICEF koristi ovu priliku da privuče pažnju na ono što je suštinski važno i često potcijenjeno, a to je uloga koju očevi igraju u životima svoje djece, s naglaskom na prvih 1000 dana života djeteta.
KATEGORIJE NOVOSTI: Dan očeva , Novosti | 17.06.2018

BH #SuperTATE iz svijeta sporta – Radost koju donose djeca jača od svih trofeja

Jedna od glavnih aktivnosti globalne kampanje, kojoj se priključio UNICEF BiH je poziv očevima, uključujući i poznate ličnosti, sportiste i umjetnike da se uključe i podijele svoja iskustva očinstva koristeći #Prvih1000Dana i #SuperTATE. Finalisti prošlogodišnje inicijative “BH Tate” koja je za rezultat imala foto izložbu, već su nam odgovorili na pitanje “Šta vam je u prvih 1000 dana vaše bebe bilo najdraže iskustvo, a šta najveći izazov?” Kroz kampanju, odgovore učesnika, kao i komentare stručnjaka, želi se pokrenuti javna diskusija o izazovima i dobrim primjerima te važnosti podsticajnog okruženja u ranom djetinjstvu, dobre ishrane, zaštite, imunizacije, igre i ranog učenja. U životu svakog djeteta, naročito u ranim godinama, značajno je učešće oca. Nekako se i podrazumijeva da su očevi, uzori svom djetetu i da djeca u očevima vide zaštitnike, i da učešće oca utiče na osjećaj sigurnosti i slobode koliko i učešće majke. Upravo zbog tih stvari, itekako je bitna uloga očeva u životu djeteta, jer djeca su kopija svog uzora, a o prvih 1000 dana uloge oca, govorili su nam poznati bosnaskohercegovački sportisti, koji su uzori i drugj djeci, ne samo svojoj.
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 11.06.2018

Koalicija međunarodnih organizacija iz oblasti dječijih prava poziva BiH: “Dati prioritet podršci za djecu izbjeglica i migranata i njihovim porodicama, kao i djeci bez pratnje i djeci koja su razdvojena od porodica u BiH”

Sarajevo, 11. juni 2018. godine – Na zahtjev međunarodnih organizacija koje rade u sektoru dječijih prava u Bosni i Hercegovini, završena je procjena situacije djece migranata i izbjeglica, uključujući djecu bez pratnje i razdvojenu djecu. Formirana je koalicija sastavljena od Međunarodnog foruma solidarnosti – Emmaus (IFS-Emmaus), Save the Children, SOS Kinderdorf, UNICEF-a i World Vision-a za nadgledanje dizajna i implementacije procjene. Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) i Ured rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija (UN RCO) doprinijeli su realizaciji ove procjene kroz logističku i tehničku podršku prikupljanju podataka.
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 22.05.2018

Humanitarni odgovor Švedske i UNICEF-a u zaštiti djece i migranata u Bosni i Hercegovini

Više od 200 migranata i izbjeglica, uključujući 24 žene i 51 dijete, koji su nedavno preseljeni iz Sarajeva u izbjeglički centar Salakovac, dobilo je namještaj i potrepštine. Isporučene stvari uključuju 50 dušeka, 1.300 posteljina i jastuka, 60 stolova, 300 stolica i igračke. Finansijska sredstva za donaciju je omogućila Švedska agencija za međunarodni razvoj kroz fleksibilno finansiranje u oblasti dječije zaštite, što je omogućilo UNICEF-u da, kao dio UN tima, brzo inicira humantiranu reakciju u Bosni i Hercegovini za djecu izbjeglice i migrante i njihove obitelji, kao i djecu bez pratnje.
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 21.05.2018

“BH TATE” O PRVIH 1000 DANA RODITELJSTVA: Kako “maleno a moćno biće” promijeni smisao života i postane centar svijeta

“Najdraži trenutak se ponavlja svakog dana od rođenja oboje djece, a to je njihov veseli pogled kojim me dočekaju kada dođem sa posla ili sa puta. Najstrašniji trenutak bio mi je kada sam spoznao da moja djeca mogu biti izložena nasilju od strane vršnjaka”, kaže Esmin Brodlija iz Kaknja, otac djevojčice i dječaka i jedan od 15 finalista inicijative “BH Tate” koja je pokrenuta kao Facebook kampanja, a završila kao izložba fotografija koja zagovara roditeljsko odsustvo za očeve. Autor fotografija i potpisnik ovih redova Almir Panjeta za izložbu koju je je organizirala Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini u partnerstvu s organizacijama CARE International Balkan i Infohouse, te Švedskim institutom obišao je tate širom BiH kako bi kroz fotografiju pokazao šta oni mogu i znaju te kako kako oni provode vrijeme sa svojom djecom. Očevi su mu otvorili vrata, a sa svojom djecom i srca, i pokazali mu šta je to šta sve oni rade tokom zajednički provedenog vremena, te koliko je roditeljstvo stvar oba roditelja. Zajedno su prali suđe, pripremali obroke, peglali ili kačili veš, lakirali nokte, odabirali haljinicu princeze za rođendansku zabavu, pravili voćnu salatu, spremali se za trening… “U odgoju djeteta ne treba zamijeniti majku, ali treba ravnopravno učestvovati. Djeca će uz dva roditelja koji učestvuju biti naprednija jer kroz različitost roditelja dobijaju podstrek da razmišljaju na različite načine i upoređuju, da se razvijaju u više pravaca”, kaže Omar Sagdati iz Sarajeva, također jedan od finalista inicijative. UNICEF u Bosni i Hercegovini ove godine priključuje se globalnoj kampanji obilježavanja Dana očeva 17. juna, kako bi se naglasila važnost  uloge očeva, posebno u prvih 1000 dana djeteta, pa smo Omaru, Esminu s početka teksta i još nekolicini očeva postavili dva pitanja koja na prvi pogled djeluju jednostavno, ali su njihovi odgovori pokazali da nimalo nisu takva: Šta je to što je u prvih 1000 dana njihove bebe bilo najdraže, a šta najteže iskustvo. “Zaista mi je teško izdvojiti najdraži trenutak, ali ako bih baš morao onda neka bude kada su prvi put izgovorili "tata". Najstrašniji je definitivno kada su prvi put imali visoku temperaturu, još imam traume od toga”, kaže Omar, otac dvojice blizanaca. Darko Nidžarević iz Brčkog kaže kako su mu prvi koraci najdraži trenutak poslije dolaska kćerkice na svijet: “Nikada neću zaboraviti kada je prošetala od stola ka meni u naručje”, prisjeća se Darko, dok mu je najstrašniji momenat bio kada je jednom pala s kreveta I utišala se nakon čega su je u velikom strahu odveli ljekaru koji je konstatovao kako pad nije bio toliko strašan i kako će sve biti u redu. [gallery ids="12070,12069,12068,12067,12066,12065,12064"] Adnan Hadžić iz Velike Brijesnice kaže kako se najprije obradovao kada je njegov sin napokon prestao koristiti pelene, dok ga je s druge strane zabrinulo kada je s tri godine ponovo počeo da kaki u gaće, ali dodaje kako to nije dugo potrajalo. Samohrani otac iz Banja Luke Darko Vujinović kaže da je bio sretan kada su mu ljekari kazali kako će njegova kćerka preživjeti. “Rodila se s pet mjeseci i bila je u velikoj opasnosti, I kada su mi rekli da će preživjeti mojoj sreći nije bilo kraja. Nažalost ona danas ima česte epi napade, I svaki od njih mi jako teško pada i sam za sebe je težak trenutak”, kaže tata Darko. “S njom sam od njene prve godine, ja sam joj i majka i otac. Sve je bilo nepoznato za mene, razmišljao sam kako ću sve sam, pridružio sam se grupama roditelja djece s cerebralnom paralizom i s epilepsijom u BiH i Hrvatskoj, i tako sam i učio. Najgore smo prošli, došli smo na neki lakši put ali na duže staze. Od prvog dana ne krijem emocije, ona je moje dijete, uključujem je u društvo, idemo na plivanje, jahanje, na utakmice, manifestacije i predstave, i svugdje se s ponosom pojavljujemo, preponosan sam na nju”, priča tata Darko. Zdravko Ljubas iz Sarajeva kaže kako je priče kako djeca svakome promijene svijet i viđenje života smatrao tek još jednom ispraznom frazom. “To malo, nejako, a tako moćno biće, dio tebe, zaista ti promijeni smisao života, postane centar tvoga svijeta. Teško je izdvojiti i nabrojati sve lijepe trenutke, ali jedan mi je ostao u pamćenju. Službeno sam boravio u Banjoj Luci, a moj sin je imao nepune dvije godine. Zazvonio mi je mobitel. S druge strane sam čuo "tajo", a onda je krenula priča o "Fifi i cvjetnom društvu", uz napomene da "baka kuha". Priča nepovezana, bebeća, ali toliko moćna, urezana duboko, u onu najdublju memoriju duše”, prisjeća se tata Zdravko najsretnijeg, ali i najstrašnijeg momenta u prvih 1000 dana: “Najstrašniji momenat desio se sa mlađim sinom. Uvijek je bio žilavko, vragolan, pa je prije treće godine odlično savladao upravljanje romobilom. U jednom momentu je pao, jauknuo i pokazao da se porezao po glavi,  na početku lijeve obrve. Posjekotina nije izgledala strašno na samoj površini, ali kada sam je htio očistiti i kada se ukazala duboka rana, gotovo sam se ukočio. Odmah smo se zaputili do Hitne pomoći, gdje je doktor odlučio da mu očisti i zašije ranu, sve bez ikakve anestezije. Dijete me je čvrsto držalo za ruku. Toliko mali, a toliko hrabar. Suze nije pustio, a mene su oblijevale neopisive količine ledenog znoja gledajući kako igla probija nježnu dječiju kožu. I danas me prođe jeza kada se svega sjetim”. Jedna od aktivnosti globalne kampanje kojoj se priključio UNICEF BiH biće javni poziv očevima, uključujući i  poznate ličnosti, sportiste i umjetnike, da podijele svoja iskustva odgovarajući na dva pitanja koja smo za početak postavili finalistima inicijative “BH Tate”: “Šta vam je u prvih 1000 dana vaše bebe bilo najdraže, a šta najteže iskustvo?” Kroz kampanju i njihove odgovore, kao i komentare stručnjaka, želi se pokrenuti javna diskusija o izazovima i dobrim primjerima te važnosti podsticajnog okruženja u ranom djetinjstvu, dobre ishrane, zaštite, imunizacije, igre i ranog učenja.