KATEGORIJA: Ostalo | 09.08.2012

Djeca u BiH odustaju od školovanja zbog slabog imovnog stanja, nedostatka podrške roditelja i problema sa zakonom

Iako je u BiH gotovo ostvareno univerzalno osnovno školovanje, procenat neupisane djece i dalje se povećava te se procjenjuje da je sada dostigao četiri posto od ukupnog broja djece koja se trebaju upisati u školu, podatak je iz studije „Nepohađanje i napuštanje obrazovanja“ urađene za potrebe programa YERP-Program zapošljavanja i zadržavanja mladih koji je podržan kroz Fond za dostizanje milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG-F) i financiran od strane Vlade Kraljevine Španije.

Program YERP zajednički provode UNDP, UNICEF, UNFPA, IOM i UNV u partnerstvu sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, entitetskim ministarstvima za rad i obrazovanje, Agencijom za statistiku BiH, entitetskim agencijama za statistiku, zavodima za zapošljavanje u cijeloj zemlji, osnovnim i srednjim školama, općinama i ruralnim zajednicama, pojedinačnim poduzećima, te udruženjima iz privatnog sektora i organizacijama civilnog društva.

„Posebne probleme u sticanju odgovarajućeg obrazovanja imaju djeca s poteškoćama u razvoju i onesposobljenjima. Isto to važi, ali iz različitih razloga, i za mnoge etničke manjine. Skoro 32 odsto onih koji završe osnovnu školu (uzrast od 6 do 15 godina), ne nastavlja sa srednjom školom. Osim toga, ovaj broj skriva značajan disparitet između učenika iz siromašnih i bogatijih domaćinstava: 43 odsto iz prve i 23odsto iz druge grupe učenika ne nastavljaju sa srednjim obrazovanjem. Ovaj raskorak još je izraženiji u visokom obrazovanju, gdje samo 9,3odsto učenika iz siromašnih porodica pohađa fakultet, dok je procenat učenika iz bogatih porodica tri puta veći – 27,3 odsto“, stoji u studiji.

Zbog niskog stepena obrazovanja, siromaštvo se zadržava iz generacije u generaciju. Iznenađujućih 31,5 odsto učenika koji završe osnovnu školu ne nastavljaju pohađati srednju školu. Prema podacima Studije, razlog za ovo su siromaštvo i slab uspjeh. Posebno je ugrožena Romska populacija, i prema nekim izvorima, samo 15 posto romske djece obuhvaćeno je osnovnim obrazovanjem – ili čak i manje. Među posebno rizične srupe spadaju i djeca s poteškoćama u razvoju, kao i djeca roditelja s niskim stepenom obrazovanja. Stopa upisa u škole u BiH komparativno jeste visoka i iznosi 94 odsto školskih obveznika(mladih i djece):

„Ipak, ova stopa nije dovoljno visoka za jednu modernu, evropsku zemlju koja ima ambicije pridružiti se Evropskoj uniji. Zadatak Milenijskih razvojnih ciljeva jeste da do 2015. svi dječaci i djevojčice u BiH završe osnovnu školu i, samim tim, da se do 2015. ostvari 100 odsto upisa u bazično osnovno obrazovanje“.
Studija potcrtava da bez obzira na to što pravo na obrazovanje jeste osnovno ljudsko pravo, mnoga djeca i mladi u BiH ne mogu to ostvariti zbog brojnih razloga koji im stoje na putu:

„Prvenstveno, osnovno obrazovanje bi zaista, a ne samo prividno, trebalo biti besplatno, što podrazumijeva obezbjeđivanje udžbenika, pribora i svesaka svakom učeniku, besplatnu užinu i prevoz do škole“.

Ovim istraživanjem, u kojem su učestvovali zaposlenici u školama i institucijama nadležnim za obrazovanje, došlo se do podataka da su najčešći razlozi nepohađanja i napuštanja osnovne i srednje škole sljedeći:

„Teško materijalno stanje u porodici, nedostatak podrške roditelja, gubljenje volje i želje za školovanjem, problemi sa zakonom“, rezultati su istraživanja.

U nešto manjem broju slučajeva navodi se i neodgovarajuće obrazovanje roditelja, zasnivanje bračne ili vanbračne zajednice, zahtijevanje roditelja od djeteta da radi i slični problemi.

„Svi navedeni razlozi dobijeni istraživanjem su ozbiljni problemi koje bi se trebalo pomno pratiti, kako u školama, tako i u ostalim nadležnim institucijama. Da bi se moglo raditi na rješavanju tih problema, potrebno je identificirati djecu i mlade koji spadaju u tu kategoriju, odnosno ažurnom bazom podataka i umreženošću institucija nadležnih za obrazovanje obezbijediti protok informacija kako bi se identificirala ova kategorija, a time i lakše djelovalo na suzbijanju problema neupisivanja i napuštanja školovanja“, jedna je od preporuka Studije:

„Ovakva jedinstvena baza umnogome bi pomogla rješavanju problema nepohađanja i napuštanja školovanja. Postojale bi informacije koje bi omogućile individualan prilazak svakom djetetu koje je napustilo osnovnu ili nije upisalo srednju školu, sve u cilju da se zajednički pokuša prevazići problem te omogućiti nastavak njegovog školovanja“.

Osnovno obrazovanje bi zaista, a ne samo prividno, trebalo biti besplatno, što podrazumijeva obezbjeđivanje udžbenika, pribora i svesaka svakom učeniku, besplatnu užinu i prevoz do škole

Podaci dobijeni istraživanjem pokazuju da djeca koja u najvećem broju ne pohađaju i napuštaju osnovnu školu su Romi i djeca iz porodica koje se nalaze u stanju socijalne potrebe. Kada je riječ o srednjem obrazovanju, prvenstveno se izdvajaju mladi koji su u sukobu sa zakonom i mladi iz porodica u stanju socijalne potrebe.

Problem na koji je, prema preporukama i zaključcima Studije također potrebno obratiti veliku pažnju jeste povezanost obrazovnih profila s potrebama na tržištu rada.

„Profesionalna orijentacija veoma je bitan faktor za dugoročno uspješan razvoj društva. Nakon obavljenog istraživanja zaključeno je da nijedna od institucija ne posjeduje kvalitetnu i sveukupnu bazu podataka o postojećem problemu. Komunikacija među institucijama o djeci koja napuštaju i nepohađaju školu postoji, ali samo između škola i nadležnih institucija. Ono što nedostaje jeste međusobna komunikacija i suradnja između svih institucija istovremeno, i tek kada se uspostavi zajednička baza podataka i međusobno se uvežu institucije – moći će se efikasnije i sveobuhvatnije rješavati ovaj veoma bitan problem“, stoji u Studiji.