KATEGORIJA: Ostalo | 27.09.2012

Održana javna rasprava o Politici za unaprjeđenje prehrane djece u Federaciji BiH

Javna rasprava o „Politici za unapređenje prehrane djece u Federaciji BiH“ održana je 27.9. 2012 u Sarajevu, u organizaciji Federalnog ministarstva zdravstva uz podršku UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije.  Raspravi o temeljnom dokumentu za izradu strateških dokumenata i akcionih planovaprisustvovali su akteri iz oblasti javnog zdravstva, socijalnog rada, prosvjete kao i predstavnici proizvođača hrane.

„Cilj je da se finalizira politika za unaprjeđenje prehrane djece u FBiH tako što ćemo svi zajedno iz svojih resora dati određene preporuke, primjedbe i konkretne prijedloge nakon kojih ćemo imati sveobuhvatan dokumenat. Posebno je bitno što je Ministarstvo zdravstva FBiH na ovaj skup pozvalo predstavnike relevantnih sektora, jer samo intersektoralnim pristupom može se kreirati sveobuhvatna politika za dobrobit djece“, kazala je na skupu Selena Bajraktarević, rukovoditeljica projekata zdravstva i dječijeg ranog razvoja u UNICEF-u.

Skupu se obratila i akademik Senka Dinarević iz Akademije nauka i umjetnosti koja je također podržala izradu Politike:

„Ishrana i zdravlje djece predstavljaju jedno od fundamentalnih ljudskih prava. Zdrava prehrana je preduslov da djeca rastu i razvijaju se. Poremećaj ishrane je jedinstven problem, i polovina uzroka smrtnosti djece povezana je s poremećajima u ishrani. To je medicinski i socijalni problem, i potrebna je udružena akcija različitih sektora“, kazala je profesorica Dinarević.

Predstavnica UNICEF-a u BiH Florence Bauer skrenula je pažnju na globalne probleme poremećaja ishrane koji nisu zaobišli ni BiH.„S jedne strane postoji  problem zakržljalosti, posebno kod romske djece, dok istovremeno bilježimo iproblem gojaznosti djece. Pored toga, isključivim dojenjem u prvih šest mjeseci života je obuhvaćeno tek 20 odsto djece u BiH, iako je to najzdraviji vid prehrane za djecu tok uzrasta. Veoma je bitno usvojiti kvalitetnu politiku, koja će biti temelj za usvajanje strategije i akcionih planova uz podršku budžeta koji će pomoći unapređenjuprakse ishrane djece.“, kazala je Bauer.

Pomoćnica ministra zdravstva FBiH Vildana Doder  posebno je istaknula značaj intersektoralnog pristupa unapređenju zdravlja djece te najavila daljnju podršku Ministarstva i Vlade FBiH unaprjeđenju ranog rasta i razvoja.

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije za BiH Haris Hajrulahović naglasio je da se elementievropske okvirne politike   „Zdravstvo 2020“ nalaze i u federalnoj Politici unapređenja ishrane za djecu.

Prisutnima se obratila i doc. dr. Aida Ramić-Čatak iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH koja je kazala kako skup prisutnih opisuje kao „salupunuprijateljadjece“.

NacrtPolitikezaunapređenje prehrane djece u FBiH nastao je kao rezultat rada stručnjaka višesektora  bitnih za javno zdravstvo uz potporu UNICEF-a BiH. Politika predstavlja ključni okvir za izradu strategije i akcionih planova i programa za unaprjeđenje stanja u oblasti ishrane djece u FBiH.

Predstavnica UNICEF-a u BiH Florence Bauer skrenula je pažnju na globalne probleme poremećaja ishrane koji nisu zaobišli ni BiH.„S jedne strane postoji  problem zakržljalosti, posebno kod romske djece, dok istovremeno bilježimo iproblem gojaznosti djece

Pomoćnik ministra zdravstva Goran Čerkez prezentirao je osnovne elemente Politike unaprjeđenja ishrane djece u FBiH, koja se zasnivana pet osnovnih principa: cjeloživotni pristup usmjeren na sve izazove u svakoj fazi razvoja djeteta; Jednakost i pravičnost kako bi se svakom djetetu osigurao jednak pristup zdravstvenim, obrazovnim i uslugama socijalne zaštite; Intersektorski pristup prema kojem zdravlje treba biti na prvom mjestu u politikama svih sektora; Učešće u smislu aktivnog uključivanja javnosti koje je neophodno u planiranju programa, usluga i nadzora; te Obitelj u centru interesa, princio koji pruža odgovarajuću pozornost djeci i roditeljima/starateljima, promovira i afirmira prakse koje stavljaju dijete i obitelj u središte pozornosti.

Osnovne elemente situacione analize na kojoj je zasnovana Politika prezentirala je dr. Aida Filipović-Hadžiomeragić.

“Situaciona analiza u oblasti prehrane djece ukazala nam je na sljedeće: U FBiH ne postoji kontinuirano i sustavno praćenje stanja uhranjenosti djece i ne prikupljaju se podaci koji bi poslužili kao osnov za izradu specifičnih programa. Bilježi se blagi stepen jodnog deficita u FBiH sa prevalencom gušavosti od 9,5 odsto, dok podaci o poremećajima koji mogu nastati usljed deficita mikronutrijenata u prehrani nisu na raspolaganju. Aktivnosti certificiranja ‘bolnica-prijatelji beba’ ne provode se sustavno niti kontinuirano, Internacionalni ‘Kod o marketingu zamjena za majčino mlijeko’ nije zakonski osnažen niti se primjenjuje dovoljno kao preporuka WHO, a standardi i normativi za prehranu djece u predškolskim i školskim ustanovama nisu usklađeni s najnovijim međunarodnim standardima i ne postoji odgovarajuća legislativa. Do navršenih šest mjeseci života isključivo doji 22 odsto djece, a samo 17 odsto djece dobi od 0-11 mjeseci hranjeno je na odgovarajući način. Jedno od pedesetoro djece životne dobi do pet godina u FBiH je neuhranjeno, a pothranjenost je prisutna u značajnom procentu među Romskom djecom i iznosi 24 odsto. Registrirano je 17 odsto djece do pet godina koja su preuhranjena i to češće djevojčice, 16 odsto školske djece ne doručkuje, voće svakodnevno konzumira samo 55,8 odsto, a povrće 45,8 odsto djece”, ključni su nalazi iz situacione analize.

Politikom svi akteri različitih sektora javnog zdravstva zdravstva izražavaju opredjeljenje za unapređenje i intenziviranje aktivnosti kojima će se unaprijediti prehrana i stanje uhranjenosti djece od rođenja, s posebnim naglaskom na buduće majke, dojilje, djecu dobi do pet godina te djecu iz marginaliziranih skupina.