KATEGORIJA: Novosti , Priče iz učionica | 14.05.2017

NASTAVNIK MOMČILO MIŠLJENOVIĆ: “Samo u inkluzivnoj sredini i nastavnik i dijete mogu postići maksimum”

IMG_1011

Nastavnik matematike u Osnovnoj školi “Branko Radičević” u Banja Luci Momčilo Mišljenović kaže da je za uspješnu inkluziju jako važno da dijete ide u inkluzivno odjeljenje, u inkluzivnoj školi, i da djeca koja izađu iz takvog odjeljenja kasnije kao odrasli grade inkluzivno okruženje. Ova škola je već duži niz godina poznata kao škola sa inkluzivnim opredjeljenjem, i jedna je od 14 škola u BiH koje su učestvovale u projektu “Inkluzivno obrazovanje” koji je uz podršku UNICEF-a BiH realiziralo Udruženje “Duga” iz Sarajeva.

“Nastavnik po prirodi posla treba da bude inkluzivan, i ako želite da budete prosvjetni radnik morate biti svjesni da to znači posvetiti se svakom djetetu, ali samo u inkluzivnoj sredini i nastavnik i dijete mogu postići maksimum i zato je bitno da se svi uključe”, kaže Momčilo Mišljenović dodajući da su prva karika roditelji s kojima ima dobru saradnju:

“Roditelji su prvi koji su s djetetom, dalje ide preko razrednika pa do stručne službe. Kako je inkluzija proces, jako je bitan put od razredne do predmetne nastave gdje veliku ulogu igraju učiteljica ili učitelj”, kaže nastavnik Momčilo koji je trenutno razrednik osmom razredu i dječaku Nemanji koji uspješno prolazi kroz čitav proces i već razmišlja o nastavku školovanja u srednjoj školi.

Nemanjina mama Biljana ne krije zadovoljstvo postignutim ističući da je sav uspjeh plod zajedničkog rada i saradnje.

Boravio je u vrtiću do polaska u školu što je doprinijelo njegovoj uspješnoj socijalizaciji. Polaskom u školu kod Nemanje posebno možemo istaknuti napredak u adaptaciji i dobre socijalne relacije u odjeljenju sa vršnjacima, zatim komunikaciju sa učiteljicom i ostalim osobljem škole“, kaže mama Biljana dodajući kako je presudnu ulogu u ovakvom napredovanju imala je učiteljica:

Nemanji je za svaki uspjeh upućivala pohvalu, zajedno sa drugarima, a istovremeno nije izostajala sugestija, podsticaj u radu, a prvenstveno disciplina. Nemanja je imao sreću da je dobio takvu učiteljicu koja je imala dovoljno sluha, volje i želje da iz njega izvuče maksimum“, prisjeća se mama Biljana. Kaže kako prelazak na predmetnu nastavu nije donio probleme:

Uz dobru saradnju roditelja i razrednika, koji je bio spona dogovora sa ostalim nastavnicima, Nemanja je dobro savladao gradivo po redovnom nastavnom planu i programu uz individualno prilagođavanje. U okviru nastave ne uočava se otpor u radu, nastavne sadržaje savladava uz aktivno učešće na časovima, a uz svakodnevne instrukcije predmetnih nastavnika roditeljima. Jasnije se izražava usmenom provjerom znanja u odnosu na pismenu“, kaže mama Biljana dodajući kako bi voljela da uz trud koji svi u ovoj školi ulažu, škola bude bolje opremljena didaktičkim materijalima, da se uvede defektolog kao stalno zaposleno lice u školi, veća uključenost djece s poteškoćama u sportske sekcije, i što više dodatne obuke nastavnog osoblja za rad s djecoms poteškoćama:

Veoma važno je da svaki roditelj mora uspostaviti dobru saradnju sa učiteljem, odnosno razrednim starješinom, te školskom službom, i dobri rezultati neće izostati“, zaključuje Biljana.

Nastavnik Momčilo kaže kako je tokom priprema za Nemanjin prelazak s razredne na predmetnu nastavu već kao budući razrednik bio u kontaktu sa učiteljicom, a saradnja i razmjena informacija se nastavila i kasnije.

Nemanja se u školi odlično snalazi, ove godine je predsjednik odjeljenja i sedmično mi podnosi izvještaje. Bez problema prati nastavu, ima prilagođen program i svoje materijale, kao i svi ostali prati šta se radi na času i učestvuje, tako da možemo govoriti o uključenosti“, ističe nastavnik Momčilo, nakon čega prisustvujemo jednom od časova. Radi se geometrija i svi s pažnjom prate.

Volim matematiku, ali najviše zbog razrednika. Kad završim školu volio bih raditi u policiji“, kaže nam Stefan, Ivana kaže kako voli geografiju i biologiju, a Isidora se nada da će poslije osnovne školeuspijeti upisati i završiti ekonomsku školu za šta će joj svakako biti potrebna matematika. Nemanja kaže kako bi volio raditi s računarima.

Na matematici najviše volim raditi zadatke, volim kad uradim sve kako treba i kad me nastavnik pohvali“, kaže nam Nemanja i otkriva čime bi se, uz računare, volio baviti:

Volim sport i fudbalske utakmice, volio bih biti komentator utakmica“, kaže nam Nemanja dodajući kako nema posebne favorite među igračima, ali da mu je među dražima Messi. Ako nekad ‚zapne‘ oko zadataka, Nemanji pomogne Veljko, drugar iz klupe.

Pomognem koliko mogu, ako i ja znam, često radimo zajedno, a ako ne znamo – skupa se snađemo“, kaže nam Veljko. Dodaje kako ima najbolje ocjene iz biologije te da bi volio ići u srednju medicinsku školu, i nastavlja pratiti čas kod nastavnika Momčila.

Direktorica Osnovne škole “Branko Radičević” Darija Mičić kaže kako je inkluzivnost ove škole odavno prepoznata, i kako joj je učešće u projektu “Inkluzivno obrazovanje” koji je uz podršku UNICEF-a BiH realiziralo Udruženje “Duga” došlo kao logičan nastavak.

Danas se o inkluziji, započetak, govori više nego ranije, i samim tim je danas nastavniku lakše raditi na građenju inkluzivne sredine. Vidim da ima više interesa kod drugih, i izdrugih škola nas nerijetko zovu za savjet jer smo među prvim školama ovdje koje su krenule sa inkluzijom na jednom višem nivou“, kaže Darija Mičić.

Uz stručnu službu i nastavno osoblje od kojeg je veiki broj njih već imao ili kma iskustvo u inkluiziji, u školi je kroz učešće u projektu “Inkluzivno obrazovanje” formirana i “jezgra” nastavnika i stručnih saradnika koji su prošli kroz dodatne obuke i koji mogu pomoći ostalima u slučaju potrebe.

Imamo sada grupu iz koje je uz članove stručne službe uvijek neko na raspolaganju da nastavniku u razredu pruži podršku savjetom ili na neki drugi način. Prošli smo kroz tri modula i imali razne aktivnosti, voljeli bismo da se ta priča nastavi i da projekat još zaživi u praksi. Bilo bi dobro da se organizuje još modula sa što više praktičnog rada, jer je priča vrlo opširna i zahtjeva širi pristup“, kaže Darija Mičić.