KATEGORIJA: Novosti | 15.12.2015

NIRVANA PIŠTOLJEVIĆ: “Što ranije počnemo sa stimulacijom razvoja, dijete će manje kasniti za vršnjacima tipičnog razvoja”

Udruženje pedijatara Bosne i Hercegovine u saradnji s UNICEF uredom u Bosni i Hercegovini, i pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva zdravstva u srijedu u Sarajevu organizira Konferenciju “Pedijatrija– Izazovi i perspektive s fokusom na ranu detekciju i intervenciju”. Dr. Nirvana Pištoljević, izvršna direktorica nevladine organizacije EDUS (Edukacija za sve), autorica seta razvojnih bihevioralnih skala, vodiča, priručnika i brošura za stručnjake ali i roditelje koji po prvi put u BiH omogućavaju adekvatnije praćenje ranog rasta i razvoja djece na Konferenciji će govoriti na temu “Materijali i instrumenti za ranu detekciju i intervenciju djece sa poteškoćama u rastu i razvoju”, a u intervjuu za blog ZaSvakoDijete.ba Dr. Pištoljević govori o stanju u BiH kad su u pitanju detekcija i rana intervencija i najefektnijim mehanizmima, o tome koliko su ove dvije komponente bitne za uspješniji tretman a koliko je pogubno ukoliko dijete do njega ne dođe blagovremeno, potrebi razvijanja patronažne službe kao idealne prilike da se u prvim danima života novorođenčeta ustanove svi potencijalni rizici koji mogu ugroziti pravilan rast i razvoj djece…

 

Kakvo je, po Vašem mišljenju, trenutno stanje u BiH kad su u pitanju detekcija i rana intervencija djece sa poteškoćama u rastu i razvoju?

Praćenje djece u svih pet razvojnih oblasti kao i detekcija odstupanja od tipičnog rasta i razvoja je prilično novi koncept koji ne postoji skoro nigdje u regiji pa ni u BiH. Uglavnom se ranom rastu i razvoju djece kao i ranoj detekciji odstupanja i intervenciji pristupa fragmentirano i usko specijalistički.

Rezultat ovoga je da se djeca koja imaju odstupanja u rastu i razvoju kasno otkrivanju, tek pred polazak u školu, uglavnom se usluge intervencije pružaju djeci samo u pojedinim oblastima, npr. fizikalna rehabilitacija, dok u drugim razvojnim oblastima kao što su socijlno- emocionalni, kognitivni razvoj, pa čak i razvoj govora, ne djeluje pravovremeno i na adekvatan način.

 

(Sadržaj preuzet iz Rani Razvoj Djeteta: Šta Treba Znati by N. Pištoljević, 2015, Copyright EDUS. Kopirano uz dozvolu)

(Sadržaj preuzet iz Rani Razvoj Djeteta: Šta Treba Znati by N. Pištoljević, 2015, Copyright EDUS. Kopirano uz dozvolu)

Koncept kojeg UNICEF podržava u saradnji sa resornim ministarstvima, relevantim ustanovama i specijaliziranim organizacijama kao sto je NGO EDUS prilično je inovativan i konceptualno drugačiji, jer je zasnovan na saradnji sva tri sektora – zdravstvo, obrazovanje i socijalana zaštita, posmatraju se sve razvojne oblasti djeteta i interveniše se u ranom uzrastu djeteta od rođenja do treće godine, na osnovu metode zasnovane na nauci koristeći nove instrumente koji su izrađeni za davaoce usluga iz sva tri sektora i po prvi put standardizirani za rad sa porodicama i djecom u BiH.

 

Koji su najefektniji mehanizmi za detekciju i ranu intervenciju?

Naučno-dokazani! Mi moramo da koristimo naučno validirane i standardizovane instrumente za BiH razvojne norme, tako da bilo koji od intrumentata za skrining, monitoring ili detaljniju procjenu razvoja, svih pet razvojnih oblasti, je prvi korak u pravovremenoj detekciji razvojnih odstupanja, poremećaja ali i djece koja su talentovana i nadarena.

 

Zatim, postoji dijagnostika, kada se evidentira značajno kasnjenje u razvoju, mi imamo timove doktora koji se bave dijagnostikom i koriste standardne svjetske dijagnostičke procedure. Sljedeći korak skoro i da ne postoji, intervencija. Dijagnostika sama po sebi kod ranog rasta i razvoja nije toliko krucijalna koliko je krucijalno početi raditi sa djetetom čim se bilo kakvo kašnjenje uoči. Intervencija je ključ, ciljana naučno validna stimulacija u ranoj razvojnoj dobi može da dovede do potpunog napretka i sustizanja tipičnog razvoja kod djece.

 

VAŽNOST PATRONAŽNE SLUŽBE: Osnaživanjem patronažnih sestra, mogli bi formirati cijelu službu za “ranu detekciju” koja bi blagovremeno mogla idetifikovati i zatim pratiti razvoj djeteta i pomoći porodici

 

Koliko su ove dvije komponente bitne za uspješniji tretman u slučajevima kada se otkriju neka odstupanja?

Rana detekcija je ključ u smislu da otvara vrata, odmah se treba početi sa ciljanom stimulacijom, odnosno intervencijom čim imamo evidentirano kašnjenje ili bilo kakvo odstupanje. Što ranije počnemo sa stimulacijom razvoja, dijete će manje kasniti za vršnjacima tipičnog razvoja, veće su šanse da se nikad ne dođe do dijagnosticiranog poremećaja. Da se propušteno nadoknadi jer do šeste godine 90 posto mozga se razvije i plasticitet je na najvišem nivou, najviše se može promijeniti.

 

Procenat djece koja pohađaju neki vid predškolskog odgoja ili idu u vrtiće, posebno kada je o najmlađoj grupi djece riječ, u BiH je vrlo mali. Koliko su vrtići bitni za detekciju, i u kolikoj mjeri povećanje opsega djece koja idu u vrtiće povećava procenat rane detekcije a samim tim i mogućnost za što raniju i efektniju intervenciju?

Uključenje djece u ranoj razvojnoj dobi u organizovan vid edukacije, znamo iz svjetske literature, rezonira kao beneficija kroz djecčje živote čak do 16. godine. Neprocjeniva je vrijednost društvene stimulacije, učenja osamostaljivanja, navigacije kroz različite socio-emotivne situacije, stimulacije motorike i govora, koje dijete dobije u vrtiću.

 

Činjenica je da u većem dijelu BiH ne postoji patronažna služba. Koliko bi razvoj ovog vida najdirektnijeg kontakta zdravstvenih radnika s novorođenčadima i djecom bio koristan u ranoj detekciji i ranoj intervenciji?

 

(Sadržaj preuzet iz Rani Razvoj Djeteta: Šta Treba Znati by N. Pištoljević, 2015, Copyright EDUS. Kopirano uz dozvolu)

(Sadržaj preuzet iz Rani Razvoj Djeteta: Šta Treba Znati by N. Pištoljević, 2015, Copyright EDUS. Kopirano uz dozvolu)

Patronažna služba je idealan način za promociju i unapređenje zdravlja i blagostanja porodice i djeteta, to je idealna prilika da se u prvim danima života novorođenčeta ustanove svi potencijalni rizici koji mogu ugroziti pravilan rast i razvoj djece.

 

Tako da bi bilo idealno osnažiti ponovo patronažnu službu za porodice sa malom djecom od rođenja pa do dvije godine starosti. A u skladu sa potrebama porodice i djece. Osnaživanjem patronažnih sestra, mogli bi formirati cijelu službu za “ranu detekciju” koja bi blagovremeno mogla idetifikovati i zatim pratiti razvoj djeteta i pomoći porodici kroz osnaživanje njihovih roditeljskih kompetencija u njihovom prirodnom okruženju.

 

Autorica ste seta razvojnih bihevioralnih skala, vodiča, priručnika i brošura za stručnjake ali i roditelje koji po prvi put u BiH omogućavaju adekvatnije praćenje ranog rasta i razvoja djece koji su predstavljeni u maju ove godine. Kolika je važnost činjenice da praktično prvi put u BiH imamo bh. razvojne norme i kakvi su do sada odjeci?

Po prvi put imamo razvojne bihevioralne skale za ranu detekciju i praćenje razvoja kod djece uzrasta od rodjenja do 6. godine koje su standardizaovane u BiH. Više od 1500 djece je testirano da bi se razvile “naše” norme. Skale su upravo u procesu publikacije, ali sa terena, iz Domova Zdravlja i patronažnih službi znamo da je ovo jedan nevjerovatno precizan i konkretan alat koji pomaže pedijatrima, medicinskim tehničarima, ali i odgajateljima, psiholozima, logopedima i ostalim stručnim saradnicima u skrinigu i praćenju razvoja djece.

 

Ovo su novi alati, sada kreće edukacija profesionalnog kadra u primjeni istih i publikovanje. Činjenica da se djeca u BiH i na Balkanu opšteno razvijaju drugačije od mališana u USA odakle većina načno validnih instrumenata dolazi, navela nas je na to da samo napravimo svoj prvi instrument.

 

ZDRAVSTVO, OBRAZOVANJE, SOCIJALNA ZAŠTITA: Koncept kojeg UNICEF podržava u saradnji sa resornim ministarstvima, relevantim ustanovama i specijaliziranim organizacijama kao sto je NGO EDUS prilično je inovativan i konceptualno drugačiji, jer je zasnovan na saradnji sva tri sektora – zdravstvo, obrazovanje i socijalana zaštita

 

Uz skale koje su alat za ranu detekciju i praćenje, razvili smo i Razvojne Vodiče za procjenu i izradu individualnih razvojnih planova stiulacije, tako da imate i plan i program rada sa djecom čiju ste procjenu uradili. To su ti čuveni Individualni programi koji su sad naučno zasnovani i mjerni. Ovo su alati za intervenciju, procjenjuju razvoj svih 5 razvojnih oblasti i odmah prave plan i program rada ciljane stimualcije, oblasti ili vještina koje kasne ili se nisu ni razvile. Za djecu tipičnog razvoja ovo bi takođe bio plan i program rada prema njihovim mogućcnostima i preduvjetnim znanjima. Uz to ide paralelno i Kurikulum za edukaciju roditelja koji je proziašao iz potrebe roditelja djece do 6 godina, sve njihove dileme i pitanja u vezi jačanja njihovih roditeljskih kompetencija. EDUS je uz pomoć UNICEFA i u saradnji sa tri ministarstva kreirao sa ovim materijalima cijeli naučno validan sistem rane detekcije i intervencije zasnovan na BiH normama.

 

Dr. Pištoljević je autorica seta razvojnih bihevioralnih skala, vodiča, priručnika i brošura za stručnjake ali i roditelje

Dr. Pištoljević je autorica seta razvojnih bihevioralnih skala, vodiča, priručnika i brošura za stručnjake ali i roditelje

U kolikoj mjeri konferencije poput “Izazovi i perspktive s fokusom na ranu detekciju i intervenciju” na kojoj učestvujete mogu poboljšati ukupno stanje kad je u pitanju pristup pedijatara i drugih zdravstvenih radnika detekciji i ranoj intervenciji u BiH?

Cilj konferencije je da se razgovara o položaju pedijatrijske službe, u odnosu na rani rast i razvoj djece. Danas se u svijetu govori o potrebi transformisanja radne snage, naročito profesionalaca koji pružaju usluge djeci od rođenja pa do šest godina zivota, to je usljedilo zbog velikih dostignuća nauke o razvoju mozga, koji su obezbjedili argumente i činjenice kojim se potvrđuju uticaji vanjskih faktora iz okoline na razvoj mozga, na njegovu fiziologiju , metabolizam i funkciju. Ovo je naročito važno u prve tri godine života kada je najintenzivniji razvoj mozga.

 

Nauka je u posljednje dvije decenije potvrdila da ekspresiju gena uvjetuju faktori iz spoljašnje sredine kao sto su ishrana, interakcija,toksični stres. U skladu sa tim, nametnula se potreba za transformacijom uloge profesionalaca i uvođenja novih usluga kao što su rana detekcija i intervencija sa fokusom na djecu od rođenja do treće godine života. Ova konferencija će govoriti o novim uslugama, materijalima koji su preduslov za sticanje novih kompetencija profesionalaca.