KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 13.09.2018

DJECA U MEDIJSKOM OKRUŽENJU: UNICEF BiH i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) potpisali Memorandum o zaštiti i promociji prava djeteta u BiH

Potpisivanjem “Memoranduma o razumijevanju na zaštiti i promociji prava djeteta u BiH”između UNICEF-a BiH i Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) u Sarajevu je počela dvodnevna Regionalna konferencija: Djeca u medijskom okruženju. Memorandum su potpisali predstavnica UNICEF-a za BIH Geeta Narayan i direktor Regulatorne agencije za komunikacije Predrag Kovač. “U Bosni i Hercegovini danas smo usred predizborne trke gdje u kampanji učestvuju 62 političke partije, medijski prostor postaje zakrčen, optužujući pa čak i zlonamjeran. Teško je čak i za odrasle glasače u svemu tome naći smisao, a posebno adolescentima i mladim ljudima koje treba toga poštedjeti”, kazala je Geeta Narayan izražavajući zadovoljstvo zbog potpisivanja Memoranduma s RAK-om koji će poboljšati saradnju u bh. medijskom prostoru. “U isto vrijeme imamo medijski sadržaj koji je kreiran za djecu i mlade i s njima, koji im se obraća i uključuje ih. Izazov nije kako zaustaviti uticaj medija – jer bi to bila unaprijed izgubljena stvar, već radije intervenirati u oba smjera :Prvo sa medijskim profesionalcima i kreatorima medijskog sadržaja kako bi se podigla svijest kako o pravima djeteta izvještavati na odgovoran i etički način, i drugo, raditi sa djecom i mladima i pomoći im da sami nauče kako da budu kritički ‘konzumenti medija’ i također kreatori medijskog sadržaja”, dodala je Geeta Narayan. Direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Predrag Kovač istaknuo je kako je kreiranje medijskih sadržaja u najboljem interesu svakog djeteta važna i delikatna tema. “Želim da ukažem na trend koji se pojavljuje za vrijeme predizborne kampanje – djeca se zloupotrebljavaju u političke svrhe, i na tu pojavu treba najoštrije reagovati. Mediji neosporno imaju sve veći značaj u životu djece, ali odgovornost za zaštitu djece u medijima dijele roditelji, mediji i regulatori”, kazao je Predrag Kovač potcrtavajući kako zaštita djece predstavlja jedan od najznačajnijih zadataka medijske regulacije. “Dužnost regulatora je da osigura prisustvo obrazovnih, instruktivnih i zabavnih sadržaja, za djecu u programima stanica što je propisano odgovarajućim pravilima. Agencija će u narednom period posebnu pažnju posvetiti ovom pitanju, kao i pitanju zastupljenosti programa za osobe sa invaliditetom, a posebno za djecu koja su evidentno na marginama bh. društva”, dodao je direktor RAK-a Predrag Kovač. Medijski profesionalci, stručnjaci i praktičari, predstavnici UNICEF-ovih komunikacijskih timova iz BiH, Crne Gore, Hrvatske  i Srbije će tokom dva dana dati svoj doprinos kroz razmjenu znanja i iskustava o stvaranju medijskih sadržaja „u najboljem interesu djeteta“. [gallery columns="5" ids="12352,12353,12354,12355,12356,12357,12358,12359,12360,12361,12362,12363,12364,12365,12366,12367,12368,12369,12370,12371" orderby="rand"] Ciljevi Konferencije su jačanje regionalne platforme za medijske profesionalce, stručnjake,  praktičare i aktiviste, te organizacije i institucije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske  i Srbije angažovane u definiranju i zaštiti najboljeg interesa djeteta u medijima; nadovezati se na prethodne, slične međunarodne inicijative i profesionalne platforme; razmijeniti dobre prakse i iskustva relevantna za zaštitu i promicanje prava djeteta u medijima među učesnicima koji rade na istom ili sličnom jeziku i u zajedničkom medijskom prostoru; diskutirati i definisati zajedničke preporuke i predanost akcijskim tačkama za poboljšanje medijske situacije u zaštiti i promicanju prava djeteta te prikupiti doprinose za novo prošireno izdanje publikacije Mediji u najboljem interesu djeteta: pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja.
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 07.09.2018

UNICEF I EU POZIVAJU: Pridružite se kampanji i na web platformi potpišite obećanje za sretno djetinjstvo za svako dijete u BiH

Na Jahorini je održana dvodnevna interaktivna radionica “Mediji za sretno djetinjstvo” namijenjena predstavnicima medija - novinarima, urednicima, voditeljima, blogerima, freelancerima, kao i stručnjacima iz sistema zaštite dječijih prava sa fokusom na oblasti zaštite djece od nasilja i promocije socijalne inkluzije djece sa poteškoćama u razvoju. Prezentirani su kampanja “Čuvari djetinjstva” upućena na zaustavljanje fizičkog kažnjavanja djece te poziv za nominacije “Šampioni inkluzije” i web platforma www.sretnodjetinjstvo.ba uz potpisano “Obećanje za sretno djetinjstvo”. Upućen je poziv svim građanima koji žele da djeca u ovoj zemlji imaju sretno djetinjstvo da posjete spomenutu platformu i nominuju osobe koje smatraju “Šampionima inkluzije” te potpišu obećanje za sretno djetinjstvo. “U vrijeme kakvo jeste i u situaciji kakva jeste teško je biti novinar, kako u svijetu tako i u BiH. Vijesti pune međusobnih optužbi i tenzija koje posljednjih dana čitamo mogu nas deprimirati, ali zato je naša kampanja “Sretno djetinjstvo” nešto što u takvom okruženju može dati svjetlo nade, da govori o pozitivnim pričama i dobrim primjerima, te pokaže šta je potrebno da bi se ostvarilo sretno djetinjstvo za svako dijete kroz “Čuvare sretnog djetinjstva” i “Šampione inkluzije”. Imamo ovdje odlične ideje, odličnu energiju i ljude spremne da se uključe i daju svoj doprinos u zaustavljanju nasilja nad djecom socijalnu inkluziju za svako dijete”, kazala je predstavnica UNICEF-a za BiH Geeta Narayan. Primarni fokus radionice bio je davanje okvira kreiranju snažne medijske zajednice okupljene oko kampanje “Sretno djetinjstvo” koju implementira UNICEF BiH u okviru projekta “Zaštita djece od nasilja i promocija socijalne inkluzije djece sa poteškoćama u razvoju u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj” uz podršku Evropske unije. Učesnice i učesnici radionice dali su zajednički doprinos razumijevanju ciljeva kojima kampanja teži i imali priliku diskutovati na temu etike medijskog izvještavanja o pitanjima dječije zaštite. Učesnici radionice diskutovali su i o institucionalnom okviru i sistemima podrške, novinarskom pristupu ovim temama čuti iskustva iz dječijeg ugla, kao i saznati o aktivnostima kampanje. [gallery columns="5" link="file" ids="12326,12346,12345,12344,12343,12342,12341,12335,12336,12337,12338,12339,12340,12334,12333,12332,12331,12330,12329,12328,12327" orderby="rand"] Prvog dana radionice bilo je govora o tome kako izgraditi sistemski okvir i osigurati institucionalnu podršku za sretna djetinjstva u BiH, o izvještavanju o nasilju iz medijskog ugla te tretiranju teme iz dječijeg ugla kroz kratke filmove, te je predstavljena kampanja “Čuvari sretnog djetinjstva”. Fokus drugog dana radionice bio je na potrazi za “Šampionima inkluzije”, govorilo se o stavovima prema djeci sa poteškoćama i ulozi medija i novinara te o tome kako izgraditi sistemski okvir i osigurati institucionalnu podršku za sretna djetinjstva i za djecu sa poteškoćama u BiH. UNICEF u Bosni i Hercegovini je jedan od recipijenata EU sredstava za implementaciju projekta “Zaštita djece od nasilja i promocija socijalne inkluzije djece sa poteškoćama u razvoju u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj“. Cilj regionalog djelovanja je promocija poštivanja ljudskih prava i stvaranje  učinkovitijih i inkluzivnijih javnih službi u vezi sa ranjivim skupinama (djeca žrtve nasilja i djeca sa poteškoćama u razvoju), putem osniživanja civilnog društva i promocijom saradnje u regiji    
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti , Svako dijete treba porodicu | 16.08.2018

SVE BOLJI SISTEM HRANITELJSTVA U FEDERACIJI BIH: Porodica je pravo, a ne privilegija djeteta

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predstavilo je rezultate projekta Razvoj hraniteljstva u FBIH za period od 2017. do 2018. godine na konferenciji održanoj sredinom augusta u Sarajevu. U sklopu ovog projekta proveden je niz aktivnosti s ciljem razvoja i jačanja hraniteljstva, te stvaranje kvalitetnih uvjeta za primjenu Zakona o hraniteljstvu, koji je na snagu stupio u martu ove godine. Za razliku od drugih oblasti socijalne zaštite, koje su različite od kantona do kantona, ovaj zakon garantuje ista prava hraniteljskim porodicama i djeci bez roditeljskog staranja smještenoj u ovaj vid alternativne zaštite u svim kantonima. Hraniteljstvo je važan segment socijalne politike u cijelom svijetu, a veliki pomaci u njegovom razvoju učinjeni su i u Bosni i Hercegovini. Stoljećima unazad djecu bez roditeljskog staranja odgajale su zamjenske, hraniteljske porodice. Nekad su to bile bake, djedovi, komšije, a u novije vrijeme i ljudi koji su svoj život shvatili kao misiju za pomoć djeci onda kada im to najviše treba - da bi oko 2000 djece u BiH, koja su zbog različitih razloga ostala bez roditeljskog staranja, djetinjstvo pamtili po lijepom. -Prije svega, uvedena je znatno veća razina stručnog rada, čime se postiže puno veći napredak u zaštiti djece i odraslih osoba koje trebaju ovaj vid zbrinjavanja, te udomiteljskih obitelji, istakao je Miroslav Jurešić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike za oblast socijalne i dječije zaštite. Prema riječima Siniše Balje, predstavnika SOS Dječijih sela u BiH, donošenje zakona nije kraj priče o hraniteljstvu. -Potrebno je uraditi još mnogo toga u smislu razvijanja servisa za prevenciju napuštanja djece, odnosno njihovog razdvajanja od porodica porijekla, unaprijediti sistem podrške hraniteljima i uspostaviti monitoring cijelog ovog procesa. U tome će i dalje učestvovati svi partneri projekta, svako u skladu sa svojim ovlastima, kaže Baljo. U okviru aktivnosti na projektu, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike postalo je vlasnik licence međunarodno priznatog modela obuke PRIDE (Parent Resources for Information, Development, and Education) američke agencije CWLA (Child Welfare League of America), zahvaljujući kojem je FBiH dobila 91 certificiranog hranitelja i 23 profesionalca - certificirana edukatora u oblasti hraniteljstva [gallery ids="12311,12312,12313,12314,12316,12318,12319,12320"] . Izrađen je promotivni materijal o hraniteljstvu i posteri (poziv za hranitelje) distribuirani kantonalnim ministarstvima socijalne politike, centrima za socijalni rad i općinama u FBiH. Realizirana je javna promocija hraniteljstva/udomiteljstva i postavljeni “billboard” plakati u pet gradova (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Mostar i Bihać). Formirano je Radno tijelo za praćenje implementacije Zakona o hraniteljstvu. Pružena je podrška formiranju dva udruženja hranitelja  (Tuzla i Kiseljak). Na konferenciji je prezentiran i Priručnik za hranitelje u FBiH, koji nudi sažete odgovore na brojna pitanja koja postavljaju sadašnji i potencijalni hranitelji, pomažući im na taj način da bolje razumiju i obavljaju svoju ulogu. Autori priručnika, koji će uskoro biti dostupan svim zainteresiranim u centrima za socijalni rad, su predstavnici akademske zajednice, uz podršku partnera Programa i stručnjaka iz oblasti socijalne zaštite. U njegovom uvodu stoji: „Svi sistemi koji se bave zaštitom dječijih prava, a posebno sistem socijalne zaštite, dužni su uložiti sve napore da se djeca zadrže ili vrate na zaštitu u vlastitu porodicu. Ukoliko, pak, to nije moguće, dužni su razvijati modele alternativne zaštite, koji su humaniji, usmjereni na dijete i individualizirani, uvažavajući pritom prije svega prava, dobrobit i najbolji interes djeteta, te pravo djeteta da učestvuje u procesima donošenja odluka koje ga se tiču“. A najbolji interes djeteta je i odrastanje u porodici. -Podržavamo pravo djeteta da odrasta u porodici, jer je to najbolje okruženje za njegov razvoj. Porodica, dakle, nije privilegija, već pravo svakog djeteta, kazala je Sandra Kukić, iz UNICEF-a u BiH. Ona je istakla da se program “Transformacija institucija za zbrinjavanje i prevencija razdvajanja porodica”, koji finansira Evropska unija, provodi u cijeloj Bosni i Hercegovini. Dio ovog programa je i projekt „Razvoj hraniteljstva u Federaciji Bosne i Hercegovine“, koji s partnerima UNICEF BiH, Hope and Homes for Children i SOS Dječija sela implementira Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.    
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 12.08.2018

Međunarodni dan mladih 2018: Fokus na sigurne prostore za mlade

Zajednički UNICEF-UNFPA blog povodom Međunarodnog dana mladih 2018. godine

Međunarodni dan mladih (12. august) ove godine fokusira se na „sigurne prostore za mlade“ – fizički i virtuelni prostori u kojima se mladi mogu bezbijedno udružiti i baviti aktivnostima vezanim za njihove potrebe i interese, te učestvovati u donošenju odluka i izražavanju sebe. UNICEF i UNFPA sarađuju na ovom Međunarodnom danu mladih, jer vjeruju da ulaganje u dobrobit, zdravlje i obrazovanje mladih nije samo pitanje pridržavanja njihovih prava, već i put ka zdravom razvoju koji je definisan od strane UN ciljeva održivog razvoja. Ciljeve su usvojile sve zemlje 2015. godine. [gallery ids="12301,12302,12303"]     Međutim, da bi mladi u potpunosti razvili svoj potencijal, mladima treba pristup kvalitetnom obrazovanju, da imaju mogućnost podjeliti svoja mišljenja i zaraditi. To je moguće samo ako se mladi osjećaju bezbjedno, u okruženju bez nasilja. U obzir treba uzeti sljedeće podatke:
  • Globalno, gotovo jedna od tri adolescentkinje u dobi od 15 do 19 godina (84 miliona) bila je žrtva emocionalnog, fizičkog i/ili seksualnog nasilja koje su počinili njeni muž ili partner. Domovi nisu uvijek siguran prostor za mlade.
  • Širom svijeta, blizu 130 miliona (nešto više od 1 od 3) učenika starosti od 13 do 15 godina doživljava nasilje u školi. 732 miliona (1 od 2) djece školskog uzrasta od 6 do 17 godina živi u zemljama gdje tjelesno kažnjavanje u školama nije u potpunosti zabranjeno. Škole nisu uvijek siguran prostor za mlade.
  • U globalnoj anketi, u kojoj je je učestvovalo 10.000 18-godišnjaka iz 25 zemalja u 2016. godini, skoro 80% ispitanika složilo se da djeca i adolescenti žive u opasnosti da budu seksualno zlostvljani online. Internet nije uvijek siguran prostor za mlade.
Dostupne statistike o mladima u Bosni i Hercegovini su takođe zapanjujuće:
  • 56% mladih žena (od 18 do 24 godina) podvrgnuto je nekom obliku nasilja. U 72% slučajeva, intimni partneri su počinioci nasilja nad ženama. Samo 17% žena koje su iskusile nasilje su pokušale da se razdvoje, razvedu, napuste domaćinstvo, a samo 4% njih je pokušalo savjetovanje. Ostale žene koje su doživjele nasilje i dalje žive sa počiniocima.
  • 9% djevojaka od 15 do 19 godina već je udato, dok se je 23% njih je već zadesila uloga majke. 67% djevojaka od 15-19 godina koje su se udale i postale majke završilo je samo osnovno ili niže školsko obrazovanje. Nizak stepen obrazovanja čini ove mlade žene neaktivnim na tržištu rada te su radi toga podložne siromaštvu i rodno zasnovanom nasilju.
Dakle, šta treba učiniti da se stvore sigurniji prostori za mlade?
  • Vlade na svim nivoima i CSO-i treba da podrže sveobuhvatne, koordinisane, multisektorske inicijative za stvaranje sigurnih prostora.
  • Vlade treba da usvoje i primjenjuju zakonodavstvo kako bi zaštitile djecu i mlade od svih oblika nasilja, uključujući i tjelesno kažnjavanje u svim okruženjima, čak i u kući, i od strane svih izvršilaca, uključujući nastavnike i drugo školsko osoblje.
  • Svi akteri u Bosni i Hercegovini trebaju preispitati i promijeniti sistemska društvena uvjerenja i stavove koji održavaju nasilje nad mladima, uključujući i rodno zasnovano nasilje, u bilo kojem okruženju, uključujući dom, školu, zajednicu i internet.
  • Škole bi trebale pokrenuti programe za sprječavanje i reagovanje na incidente nasilja, kako bi se podstakla sigurnija sredina učenja za djevojčice i dječake.
  • Sistem socijalne zaštite mora imati više obučenih radnika koji mogu pružiti preporuke, savjetovanje i terapeutske usluge za mlade žene i muškarce koji su iskusili nasilje.
  • Zdravstveni sistem mora da ima obučene profesionalce, koji nude pristupe koji su prilagođeni mladima, tako da su pristupačni, prihvatljivi, pravedni, odgovarajući i efikasni za različite mlade podgrupe – obezbjeđujući zdrav razvoj mladih.
  • Lokalne vlasti moraju osigurati ugroženoj omladini pristup sigurnim mjestima kada nisu kod kuće ili u školi, uz mogućnost učestvovanja u rekreaciji i sportskim aktivnostima.
  • Lokalne vlasti treba da osnaže mlade ljude pružajući im informacije i alate koji im trebaju da bezbjedno prijavljuju nasilje – lično i online.
Sljedećeg mjeseca, u septembru, UN će na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku pokrenuti ”Youth Strategy” i ”Generation Now” strategiju, inovativno javno-privatno globalno partnerstvo fokusirano na dizajniranje i širenje novih načina da se za svaku mladu osobu osigura pristup obrazovanju, učenju, obuci ili zapošljavanju do 2030. godine. UN ”Youth Strategy” i ”Generation Now” strategija prepoznaje važnost podrške mladih da ostvare svoj puni potencijal. Ona zahtjeva da mladi imaju pristup uslugama i mogućnostima koje su od ključne važnosti za njihov razvoj i učešće u društvu. Pozivamo sve aktere u BiH da osiguraju da se ove mogućnosti pružaju svim mladim ženama i muškarcima u BiH u sigurnim i zaštićenim okruženjima, tj. u sigurnim prostorima koji omogućavaju svim mladim ljudima da uče, rastu i u potpunost doprinesu ka napretku BiH, prema ciljevima održivog razvoja.