KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti , Svako dijete treba porodicu | 16.08.2018

SVE BOLJI SISTEM HRANITELJSTVA U FEDERACIJI BIH: Porodica je pravo, a ne privilegija djeteta

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predstavilo je rezultate projekta Razvoj hraniteljstva u FBIH za period od 2017. do 2018. godine na konferenciji održanoj sredinom augusta u Sarajevu. U sklopu ovog projekta proveden je niz aktivnosti s ciljem razvoja i jačanja hraniteljstva, te stvaranje kvalitetnih uvjeta za primjenu Zakona o hraniteljstvu, koji je na snagu stupio u martu ove godine. Za razliku od drugih oblasti socijalne zaštite, koje su različite od kantona do kantona, ovaj zakon garantuje ista prava hraniteljskim porodicama i djeci bez roditeljskog staranja smještenoj u ovaj vid alternativne zaštite u svim kantonima. Hraniteljstvo je važan segment socijalne politike u cijelom svijetu, a veliki pomaci u njegovom razvoju učinjeni su i u Bosni i Hercegovini. Stoljećima unazad djecu bez roditeljskog staranja odgajale su zamjenske, hraniteljske porodice. Nekad su to bile bake, djedovi, komšije, a u novije vrijeme i ljudi koji su svoj život shvatili kao misiju za pomoć djeci onda kada im to najviše treba - da bi oko 2000 djece u BiH, koja su zbog različitih razloga ostala bez roditeljskog staranja, djetinjstvo pamtili po lijepom. -Prije svega, uvedena je znatno veća razina stručnog rada, čime se postiže puno veći napredak u zaštiti djece i odraslih osoba koje trebaju ovaj vid zbrinjavanja, te udomiteljskih obitelji, istakao je Miroslav Jurešić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike za oblast socijalne i dječije zaštite. Prema riječima Siniše Balje, predstavnika SOS Dječijih sela u BiH, donošenje zakona nije kraj priče o hraniteljstvu. -Potrebno je uraditi još mnogo toga u smislu razvijanja servisa za prevenciju napuštanja djece, odnosno njihovog razdvajanja od porodica porijekla, unaprijediti sistem podrške hraniteljima i uspostaviti monitoring cijelog ovog procesa. U tome će i dalje učestvovati svi partneri projekta, svako u skladu sa svojim ovlastima, kaže Baljo. U okviru aktivnosti na projektu, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike postalo je vlasnik licence međunarodno priznatog modela obuke PRIDE (Parent Resources for Information, Development, and Education) američke agencije CWLA (Child Welfare League of America), zahvaljujući kojem je FBiH dobila 91 certificiranog hranitelja i 23 profesionalca - certificirana edukatora u oblasti hraniteljstva [gallery ids="12311,12312,12313,12314,12316,12318,12319,12320"] . Izrađen je promotivni materijal o hraniteljstvu i posteri (poziv za hranitelje) distribuirani kantonalnim ministarstvima socijalne politike, centrima za socijalni rad i općinama u FBiH. Realizirana je javna promocija hraniteljstva/udomiteljstva i postavljeni “billboard” plakati u pet gradova (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Mostar i Bihać). Formirano je Radno tijelo za praćenje implementacije Zakona o hraniteljstvu. Pružena je podrška formiranju dva udruženja hranitelja  (Tuzla i Kiseljak). Na konferenciji je prezentiran i Priručnik za hranitelje u FBiH, koji nudi sažete odgovore na brojna pitanja koja postavljaju sadašnji i potencijalni hranitelji, pomažući im na taj način da bolje razumiju i obavljaju svoju ulogu. Autori priručnika, koji će uskoro biti dostupan svim zainteresiranim u centrima za socijalni rad, su predstavnici akademske zajednice, uz podršku partnera Programa i stručnjaka iz oblasti socijalne zaštite. U njegovom uvodu stoji: „Svi sistemi koji se bave zaštitom dječijih prava, a posebno sistem socijalne zaštite, dužni su uložiti sve napore da se djeca zadrže ili vrate na zaštitu u vlastitu porodicu. Ukoliko, pak, to nije moguće, dužni su razvijati modele alternativne zaštite, koji su humaniji, usmjereni na dijete i individualizirani, uvažavajući pritom prije svega prava, dobrobit i najbolji interes djeteta, te pravo djeteta da učestvuje u procesima donošenja odluka koje ga se tiču“. A najbolji interes djeteta je i odrastanje u porodici. -Podržavamo pravo djeteta da odrasta u porodici, jer je to najbolje okruženje za njegov razvoj. Porodica, dakle, nije privilegija, već pravo svakog djeteta, kazala je Sandra Kukić, iz UNICEF-a u BiH. Ona je istakla da se program “Transformacija institucija za zbrinjavanje i prevencija razdvajanja porodica”, koji finansira Evropska unija, provodi u cijeloj Bosni i Hercegovini. Dio ovog programa je i projekt „Razvoj hraniteljstva u Federaciji Bosne i Hercegovine“, koji s partnerima UNICEF BiH, Hope and Homes for Children i SOS Dječija sela implementira Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.    
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 12.08.2018

Međunarodni dan mladih 2018: Fokus na sigurne prostore za mlade

Zajednički UNICEF-UNFPA blog povodom Međunarodnog dana mladih 2018. godine

Međunarodni dan mladih (12. august) ove godine fokusira se na „sigurne prostore za mlade“ – fizički i virtuelni prostori u kojima se mladi mogu bezbijedno udružiti i baviti aktivnostima vezanim za njihove potrebe i interese, te učestvovati u donošenju odluka i izražavanju sebe. UNICEF i UNFPA sarađuju na ovom Međunarodnom danu mladih, jer vjeruju da ulaganje u dobrobit, zdravlje i obrazovanje mladih nije samo pitanje pridržavanja njihovih prava, već i put ka zdravom razvoju koji je definisan od strane UN ciljeva održivog razvoja. Ciljeve su usvojile sve zemlje 2015. godine. [gallery ids="12301,12302,12303"]     Međutim, da bi mladi u potpunosti razvili svoj potencijal, mladima treba pristup kvalitetnom obrazovanju, da imaju mogućnost podjeliti svoja mišljenja i zaraditi. To je moguće samo ako se mladi osjećaju bezbjedno, u okruženju bez nasilja. U obzir treba uzeti sljedeće podatke:
  • Globalno, gotovo jedna od tri adolescentkinje u dobi od 15 do 19 godina (84 miliona) bila je žrtva emocionalnog, fizičkog i/ili seksualnog nasilja koje su počinili njeni muž ili partner. Domovi nisu uvijek siguran prostor za mlade.
  • Širom svijeta, blizu 130 miliona (nešto više od 1 od 3) učenika starosti od 13 do 15 godina doživljava nasilje u školi. 732 miliona (1 od 2) djece školskog uzrasta od 6 do 17 godina živi u zemljama gdje tjelesno kažnjavanje u školama nije u potpunosti zabranjeno. Škole nisu uvijek siguran prostor za mlade.
  • U globalnoj anketi, u kojoj je je učestvovalo 10.000 18-godišnjaka iz 25 zemalja u 2016. godini, skoro 80% ispitanika složilo se da djeca i adolescenti žive u opasnosti da budu seksualno zlostvljani online. Internet nije uvijek siguran prostor za mlade.
Dostupne statistike o mladima u Bosni i Hercegovini su takođe zapanjujuće:
  • 56% mladih žena (od 18 do 24 godina) podvrgnuto je nekom obliku nasilja. U 72% slučajeva, intimni partneri su počinioci nasilja nad ženama. Samo 17% žena koje su iskusile nasilje su pokušale da se razdvoje, razvedu, napuste domaćinstvo, a samo 4% njih je pokušalo savjetovanje. Ostale žene koje su doživjele nasilje i dalje žive sa počiniocima.
  • 9% djevojaka od 15 do 19 godina već je udato, dok se je 23% njih je već zadesila uloga majke. 67% djevojaka od 15-19 godina koje su se udale i postale majke završilo je samo osnovno ili niže školsko obrazovanje. Nizak stepen obrazovanja čini ove mlade žene neaktivnim na tržištu rada te su radi toga podložne siromaštvu i rodno zasnovanom nasilju.
Dakle, šta treba učiniti da se stvore sigurniji prostori za mlade?
  • Vlade na svim nivoima i CSO-i treba da podrže sveobuhvatne, koordinisane, multisektorske inicijative za stvaranje sigurnih prostora.
  • Vlade treba da usvoje i primjenjuju zakonodavstvo kako bi zaštitile djecu i mlade od svih oblika nasilja, uključujući i tjelesno kažnjavanje u svim okruženjima, čak i u kući, i od strane svih izvršilaca, uključujući nastavnike i drugo školsko osoblje.
  • Svi akteri u Bosni i Hercegovini trebaju preispitati i promijeniti sistemska društvena uvjerenja i stavove koji održavaju nasilje nad mladima, uključujući i rodno zasnovano nasilje, u bilo kojem okruženju, uključujući dom, školu, zajednicu i internet.
  • Škole bi trebale pokrenuti programe za sprječavanje i reagovanje na incidente nasilja, kako bi se podstakla sigurnija sredina učenja za djevojčice i dječake.
  • Sistem socijalne zaštite mora imati više obučenih radnika koji mogu pružiti preporuke, savjetovanje i terapeutske usluge za mlade žene i muškarce koji su iskusili nasilje.
  • Zdravstveni sistem mora da ima obučene profesionalce, koji nude pristupe koji su prilagođeni mladima, tako da su pristupačni, prihvatljivi, pravedni, odgovarajući i efikasni za različite mlade podgrupe – obezbjeđujući zdrav razvoj mladih.
  • Lokalne vlasti moraju osigurati ugroženoj omladini pristup sigurnim mjestima kada nisu kod kuće ili u školi, uz mogućnost učestvovanja u rekreaciji i sportskim aktivnostima.
  • Lokalne vlasti treba da osnaže mlade ljude pružajući im informacije i alate koji im trebaju da bezbjedno prijavljuju nasilje – lično i online.
Sljedećeg mjeseca, u septembru, UN će na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku pokrenuti ”Youth Strategy” i ”Generation Now” strategiju, inovativno javno-privatno globalno partnerstvo fokusirano na dizajniranje i širenje novih načina da se za svaku mladu osobu osigura pristup obrazovanju, učenju, obuci ili zapošljavanju do 2030. godine. UN ”Youth Strategy” i ”Generation Now” strategija prepoznaje važnost podrške mladih da ostvare svoj puni potencijal. Ona zahtjeva da mladi imaju pristup uslugama i mogućnostima koje su od ključne važnosti za njihov razvoj i učešće u društvu. Pozivamo sve aktere u BiH da osiguraju da se ove mogućnosti pružaju svim mladim ženama i muškarcima u BiH u sigurnim i zaštićenim okruženjima, tj. u sigurnim prostorima koji omogućavaju svim mladim ljudima da uče, rastu i u potpunost doprinesu ka napretku BiH, prema ciljevima održivog razvoja.
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti , Pravda za svako dijete | 06.08.2018

PRAVDA ZA SVAKO DIJETE: Vlada Švajcarske i UNICEF potpisali novo partnerstvo za osnaživanje pravde za djecu u Bosni i Hercegovini

Kao nastavak izuzetnoj saradnji, Švajcarska i UNICEF su najavili kontinuirano partnerstvo s ciljem unaprijeđenja pravde za djecu u Bosni i Hercegovini, uz finansijsku podršku od 2,5 miliona dolara od Vlade Švajcarske za period maj 2018. - april 2021. Program Pravda za svako dijete predstavlja partnerstvo između relevantnih ministarstava pravde, socijalne zaštite, unutrašnjih poslova i obrazovanja na svim nivoima (državnom, entitetskim, kantonalnim), opština, univerziteta i nevladinih organizacija uz podršku UNICEF-a i vlada Švicajcarske i Švedska. U narednim godinama fokus Pravde za svako dijete - faze III, će biti na dodatnim naporima za zaštitu i pružanje najkvalitetnijih usluga za svu djecu u BiH koja su, na bilo koji način, u kontaktu s pravosudnim sistemom kao počinioci, žrtve ili svjedoci. Svi partneri uključeni u program nastavljaju da rade na boljem pravosuđu za djecu u BiH koji je sistematski, dostupan svakom djetetu, prilagođen osjetljivim dobima i interesima djeteta, brz i efikasan. Programom se takođe ulažu svi napori u prevenciju da bilo koje dijete postane počinilac ili žrtva. Predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, Geeta Narayan, zahvalila je Vladi Švajcarske na kontinuiranoj podršci UNICEF-u. "Veoma smo zahvalni Vladi Švajcarske na povjerenju koje su nam ukazali u okviru ovog novog partnerstva. Program Pravda za svako dijete 2018. - 2021. je nastavak programa UNICEF-a koji podržavaju Vlada Švajcarske i Švedska agencija za međunarodnu saradnju. On se zasniva na svemu onome što je stvoreno do sada da bi se poboljšala pravda za djecu u Bosni i Hercegovini, da bi se konsolidovale trenutne inicijative i inkorporirale naučene lekcije za povećanje održivosti. Sve u svemu, "Pravda za svako dijete" ima za cilj da poboljša primjenu međunarodnih standarda za djecu u BiH, kako bi im bolje služili i štitili ih sistemi pravosuđa, sigurnosti i socijalne zaštite ", rekla je gospođa Narayan. Direktorica Odjela za saradnju i zamjenica šefa misije, Barbara Dätwyler Scheuer rekla je: "Drago nam je što nastavljamo saradnju s UNICEF-om na ovoj važnoj oblasti. Do sada su rezultati vrlo dobri i vidimo stvarne promjene. Danas djecu u kontaktu sa zakonom sistem pravosuđa u BiH bolje služi i štiti. Ipak, važno je da se nastavi raditi na smanjenju faktora rizika povezanih s prekršajima djece i daljnjem jačanju saradnje među uključenim organizacijama. Stoga bih pozvala vlasti BiH, na svim nivoima, da održe postignuto i da preuzmu vlasništvo nad projektom, uz našu podršku."
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti , Svako dijete treba porodicu | 21.07.2018

ZAVRŠEN MINI PRIDE TRENING: Dodatnih 100 stručnjaka iz centara za socijalni rad FBiH kao podrška hraniteljima

Zakon o hraniteljstvu u FBiH propisao je obaveznu edukaciju hranitelja i stručnjaka koji se bave hraniteljstvom. Edukaciju sprovode certificirani edukatori iz FBiH, prema certificiranom, međunarodnom PRIDE modelu.Ovaj program je dizajniran prvenstveno da ojača kvalitet usluga hraniteljstva i usvojenja osiguravanjem standardiziranog, dosljednog i strukturiranog okvira za regrutiranje, pripremu i odabir, odnosno procjenu hranitelja i usvojitelja. Također, PRIDE osigurava stalnu edukaciju tokom pružanja usluge hraniteljstva i kontinuirani profesionalni razvoj. U skladu s tim, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u saradnji s partnerima programa Transformacija institucija za zbrinjavanje djece i prevencija razdvajanja porodica, UNICEF-om BiH i SOS Dječijim selima BiH, organiziralo je nedavno Mini PRIDE edukaciju profesionalaca iz centara za socijalni rad. -Riječ je o dvodnevnim treninzima za profesionalce iz oblasti socijalne zaštite iz Sarajeva, Tuzle, Bihaća, Zenice i Mostara. U njih je bilo uključeno 100 stručnjaka, po 20 iz svakog kantona kojima pripadaju navedeni gradovi. Cilj nam je bio upoznati ih o čemu smo to prethodno educirali hranitelje, te šta mogu očekivati i kako postupati kada se ukaže potreba za smještaj djece u hraniteljsku porodicu, kazala je Alma Softić, savjetnica za alternativne oblike brige u SOS Dječijim selima BiH, te PRIDE trener na Mini Pride treningu. Edukacija profesionalcima daje transparentne alate i instrumente za procjenu hraniteljskih porodica, razvija nove vještine i znanja, nudi kompetentnu podršku porodicama i djeci tokom trajanja zaštite i tokom razvojnih faza djeteta, te primjenu stečenog znanja za hraniteljske porodice. - Edukatori-profesionalci se nakon treninga osjećaju spremnijim za svoju ulogu u hraniteljstvu, jer ovaj program je model znanja, vještina i tehnika od profesionalaca ka hranitelju do djeteta. S druge strane, potencijalni hranitelji također razvijaju brojna znanja i vještine, dobijaju informacije kako osigurati adekvatnu zaštitu djece bez roditeljskog staranja. Razvija se i svijest o važnosti podrške, saradnje i timskog rada kako stručnih lica iz centara za socijalni rad i hraniteljskih porodica, tako i bioloških porodica djece, bliže i šire rodbine, te obrazovnog i zdravstvenog sistema. Svi mi trebamo imati na umu da imamo zajednički cilj, a to je najbolji interes djeteta, kazao je Nedžad Alić, referent za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Zenica i certificirani edukator u oblasti hraniteljstva. [gallery ids="12274,12283,12278,12282,12277,12281,12280,12279,12275"] Kroz devet sesija u trajanju po tri sata hranitelji uče da su djeca koja dolaze u hraniteljestvo suočena sa različitim životnim situacijama i traumama, te da je potrebno mnogo pažnje, ljubavi i razumijevanja da to prevaziđu. Kroz brojne vježbe i interaktivni rad učesnici edukacije imaju priliku učvrstiti svoju odluku da se bave hraniteljstvom ili odustati od nje. I to je u redu, jer hranitelj ne može biti svako. -Kad prođemo cijeli proces i mi kao stručnjaci trebamo donijeti informisanu odluku i reći može li neko biti hranitelj. U Centru za socijalni rad Zenica imali smo sreće da je svih 20 učesnika iz prve grupe uspješno prošlo obuku. Zanimljivo je da je među njima bilo i osoba koje su u početku htjele postati isključivo usvojitelji. Ovaj program namijenjen je i usvojiteljima, također. Na kraju edukacije kazali su da su posve promijenili percepciju i da žele biti i hranitelji. To možemo zahvaliti PRIDE-u. Fasciniralo me, također, da niko od učesnika nije pitao za hraniteljske naknade, a svi znamo da su one definisane Zakonom o hraniteljstvu FBiH. To dovoljno govori o njihovim motivima za brigu o djeci bez roditeljskog staranja. Kad smo kod pomenutog zakona, moram naglasiti da je to jedan od najpravednijih zakona donesenih na ovim prostorima i prvi zakon u FBiH koji izjednačava svu djecu. Ranije su naknade za hraniteljstvo bile različite u različitim kantonima. Negdje su bile veoma male. Zahvaljujući ovom zakonu sada su naknade svuda iste, što znači da ista prava ima svako dijete u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Bihaću, Tuzli i bilo gdje u FBiH, ističe Alić. Jedan od najvažnijih segmenata PRIDE-a jeste rad s biološkim porodicama djece koja su izmještena u hraniteljstvo. -Često zanemarujemo činjenicu da je dijete vezano za biološke roditelje, bez obzira u kakvim je okolnostima došlo do razdvajanja od njih. Kolika je važna stručna pomoć biološkoj porodici, naučio nas je primjer 12-godišnje djevojčice koja je smještena u srodničku hraniteljsku porodicu. Svaki put kad su njeni roditelji nakratko dolazili po nju, bila je presretna. Više od svega željela je biti s njima, ali istovremeno se plašila šta je čeka kod kuće, hoće li se njih dvoje ponovo svađati, imati krizu... Kad god bi čula svađu roditelja, mislila je da je ona uzrok. Možete li zamisliti kako je tom djetetu? Dakle, jednom kada izmjestimo djecu u alternativni način brige, ne smijemo zanemariti njihove biološke porodice. Cijela zajednica treba usmjeriti sve svoje kapacitete na njeno jačanje, jer tu bi djeca trebala biti najsretnija. Tim roditeljima moramo pomoći. Niko nije postao ovisnik i zlostavljač tek tako. Ako na vrijeme reagujemo, imamo šansu da pomognemo toj porodici. Mnogo je lakše ulagati u preventivu, nego ispravljati propuste kasnije. A često to i ne možemo uraditi, jer bude kasno, naglašava Alić. Na području FBiH obuku po PRIDE modelu do sada je prošlo 90 potencijalnih hranitelja, koji su spremni odgovoriti na probleme probleme iz oblasti hraniteljstva prije nego što dijete uđe u njihovu porodicu. Interes za novi krug edukacije za hranitelje već postoji. -Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK-a, u saradnji sa centrima za socijalni rad, priprema novu edukativnu grupu. Očekujem da ćemo početi s radom u što skorije vrijeme. U septembru bi trebao početi i Mini PRIDE za srodničke porodice i hranitelje koji imaju djecu na smještaju najmanje dvije godine. Inače, da bi se povećao interes za hraniteljstvo potrebno je da se uključi cijela zajednica, kako bismo promocijom pravih vrijednosti došli do novih potencijalnih hraniteljskih porodica, kojih zasigurno u svim općinama ima. Centri za socijalni rad svima stoje na raspolaganju za potrebne informacije, kaže Alić.