KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti , Svako dijete treba porodicu | 10.02.2018

SVAKO DIJETE TREBA PORODICU: Novi hranitelji iz Sarajevskog i Srednjobosanskog kantona nakon obuke spremni da otvore svoja srca i domove

Federacija Bosne i Hercegovine odnedavno ima 90 novih hranitelja. Certificirani su po PRIDE programu obuke. U petak, 9. februara, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS s ponosom je javnosti predstavilo grupu njih iz Sarajevskog i Srednjobosanskog kantona. Na promociju, simbolično upriličenu u Domu za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave, u pratnji prijatelja i članova porodice, koji su tu došli da bi iskazali podršku, stigli su novi hranitelji. Među njima su bračni parovi koji imaju biološku djecu i oni koji ih nemaju, ali i pojedinci koji žele pružiti dom i ljubav djeci bez roditeljskog staranja. Spremni su za novu „ulogu“ i s nestrpljenjem iščekuju da se to desi, baš kao što i svako od približno 2000 djece bez roditeljskog staranja u BiH svakodnevno priželjkuje da odrasta tamo gdje je za njih najbolje, u porodici. Da nekoga zovu mamom i tatom. Samir Karić i njegova supruga Vildana rado će odgovoriti na svaki takav poziv. „Nažalost, nismo ostvarili želju za vlastitim potomstvom i odlučili smo se za usvojenje. Predali smo i zahtjev za to, a u međuvremenu su nas iz centra za socijalni rad pozvali da završimo PRIDE obuku. Prihvatili smo. Želimo neko dijete zvati svojim, brinuti o njemu. Trening kroz koji smo prošli otvorio nam je neke nove vidike, dao odgovore na brojna pitanja i nedoumice. Ranije ni supruga ni ja nismo znali ništa o hraniteljstvu, a sad smo već spremni da u naš dom primimo neko od djece bez roditeljskog staranja, te da mu pružimo sve što je potrebno za normalno odrastanje, prvenstveno našu ljubav“, kazao je Karić. Na isti način za PRIDE obuku je saznala i Azra Pita Parente. U njenim rukama sada je certifikat za hranitelja, a u srcu posebna želja. „Svaka seansa na obuci je bila posvećena određenoj temi, problemu. Dotakli smo se svega: zakona, razlike između hraniteljstva i usvajanja, dječijih potreba, našeg djetinjstva, učili smo kako se nositi s traumama koje djeca bez roditeljskog staranja nose u sebi, važnosti održavanja kontakata s članovima biološke porodice tokom trajanja hraniteljstva... Teško je nabrojati sve te teme kroz koje smo prošli samo s jednom željom: da usrećimo barem jedno dijete“, kazala je Azra. Potencijalnim hraniteljima podršku su pružili i oni koji se hraniteljstvom bave dugo, poput Adile Muharemović – Bolić i Vidosave Matuh iz Sarajeva, te Nevenke Kapetanović iz Kiseljaka. Posebno emotivan govor imala je 19-godišnja Dragana Savić, koja je od desete godine živi u hraniteljskoj porodici. Svoju hraniteljicu nazvala je majkom, a njenu porodicom svojom. Bez njih, kazala je, možda ne bi bila ono što je danas – dobar čovjek i studentica Prirodno-matematičkog fakulteta. [gallery ids="11807,11811,11812,11810,11809"] PRIDE program obuke hranitelja provodi se u okviru projekta „Transformacija institucija za zbrinjavanje djece i prevencija razdvajanja porodica“, koji implementira Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, s partnerima UNICEF-om BiH, Evropskom unijom, organizacijom Hope and Homes for Children i SOS Dječijim selima BiH, te u saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvima. Njihovi predstavnici su tokom promocije uputili bezbroj pohvalnih riječi za hranitelje. „Danas je poseban dan za mene. Prije otprilike godinu smo sjedili u Parlamentu FBiH i iščekivali donošenje zakona o hraniteljstvu. Jako smo sretni što je jednoglasno usvojen. Danas već imamo obučene trenere i hranitelje koji su spremni primiti djecu bez roditeljskog staranja u svoje domove. Želim im se zahvaliti što su otvorili svoja srca i  poželjeli dobrodošlicu u njih ovim mališanima“, kazala je Antonia Luedeke iz UNICEF-a BiH. Riječi zahvalnosti hraniteljima uputila je i Anisija Radenković, direktorica organizacije Hope and Homes for Children. „Dovesti dijete o kojem roditelji ne brinu u svoju porodicu, svoju kuću, pružiti mu ne samo krov nad glavom, toplu sobu i hranu, već i nešto više - dati mu ljubav, za mene je vrijedno poštovanja. Duboko se klanjam onima koji to rade. Želim istaći da za sve eventualne nedoumice i prepreke imaju podršku u vladinim i nevladinim organizacijama. Najveći dio cijele ove priče o hraniteljstvu je upravo na hraniteljima, ali važno je da imaju vrata na koja mogu pokucati za sve što im treba“, istakla je Radenković. Ovo posljednje potvrdila je i Amela Dautbegović, ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo. „Svako dijete treba odrastati u porodici i to je i naš cilj. I ja sam mama i znam da nije lako djeci bez roditelja. Hiljade su prepreka na njihovom putu. Mene moj sin svaki dan pita volim li ga. Djeci, dakle, nikad nije dosta ljubavi. Zato ne može svako biti hranitelj, već samo osobe koje su pune ljubavi za djecu. Želim im svima sreću na zajedničkom putu“, kazala je ministrica Dautbegović. Adnan Podžo, direktor Centra za socijalni rad KS iskazao je zadovoljstvo postignutim rezultatima u oblasti hraniteljstva, a  Amir Omanović, nacionalni direktor SOS Dječijih sela BiH, ponudio je svaki vid podrške novim hraniteljima. Važna karika u cijeloj ovoj priči su licencirani PRIDE treneri. U Kantonu Sarajevo ima ih sedam. Jedan od njih je Damir Mahmić, direktor SOS dječijeg sela Sarajevo. „Kao jedan od projektnih trenera prenio sam svoje znanje i iskustvo postojećim hraniteljima u KS. Oni su već iskusni, ali uvijek postoji nešto novo za naučiti. Mnogi od njih su biološki roditelji, tako da je obuka korisna i u tom smislu. Svi smo zadovoljni urađenim „poslom“ i nadamo se da ćemo imati i više zainteresiranih za hraniteljstvo“, kazao je Mahmić.
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti , Regija Birač | 28.01.2018

GOLGETERKA I LIKOVNI GENIJE IZ KARAKAJA KOD ZVORNIKA: Jovanin san je da zaigra u fudbalskoj reprezentaciji BiH, dok Đorđe sanja samostalnu izložbu i likovnu akademiju

Jovana Stevanović je fudbalerka ŽFK 'Radnik' iz Bijeljine, trenutno je s 25 golova druga na listi golgeterki kadetske Premijer lige BiH, a njen klub je ubjedljivo prvi na tabeli i ozbiljne su kandidatkinje za šampionsku titulu. Početkom februara Jovana ide i na reprezentativni kamp u Zenicu, a san joj je da jednog dana zaigra za reprezentaciju.
KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti | 11.12.2017

UNICEF: Učiniti digitalni svijet sigurnijim za djecu – uz povećavanje pristupa internetu čime bi se pomoglo najugroženijim

Uprkos masivnom prisustvu djece u online prostoru - 1 od 3 korisnika interneta u svijetu su djeca - premalo se radi na njihovoj zaštiti od opasnosti u digitalnom svijetu, te na povećanju njihovog pristupa sigurnim online sadržajima, rečeno je godišnjem izvještaju UNICEF-a, objavljenom danas.

Stanje djece u svijetu 2017: Djeca u digitalnom svijetu predstavlja UNICEF-ov prvi sveobuhvatan pregled različitih načina na koje digitalna tehnologija utiče na život djece i na životne šanse, identifikujući njene opasnosti, kao i mogućnosti. U izvještaju se navodi da vlade i privatni sektor ne drže korak sa promjenama, izlažući djecu novim rizicima i opasnostima, te zapostavljajući milione najugroženije djece.

"Bez obzira na sve, digitalna tehnologija je sada već neponištiva činjenica naših života", rekao je izvršni direktor UNICEF-a Anthony Lake. "U digitalnom svijetu, naš dvostruki izazov je kako ublažiti štetu uz pružanje maksimalne koristi interneta za svako dijete."

Izvještaj istražuje prednosti koje digitalna tehnologija može ponuditi djeci koja su u najnepovoljnijim situacijama, uključujući one koji odrastaju u siromaštvu ili su pogođeni humanitarnim krizama. To podrazumijeva povećanje njihovog pristupa informacijama, izgradnju vještina potrebnih u digitalnim radnim okruženjima, te pružanje platforme za povezivanje i iznošenje njihovih stavova.

Međutim, izvještaj pokazuje da milioni djece propuštaju ove prilike. Otprilike trećina mladih u svijetu - 346 miliona – nemaju pristup internetu, što pogoršava nejednakosti i smanjuje mogućnost djece da učestvuju u sve više digitalno usmjerenoj ekonomiji.

Izvještaj također ispituje kako internet povećava izloženost djece rizicima i opasnostima, uključujući zloupotrebu njihovih privatnih informacija, pristup štetnim sadržajima i virtualno zlostavljanje. Sveprisustnost mobilnih uređaja, kako je u izvještaju zabilježeno, dovela je do toga da je prisustvo djece na internetu pod sve manjim nadzorom – što je potencijalno opasnije.

Digitalne mreže poput „Mračnog weba“ omogućavaju najgore oblike iskorištavanja i zloupotrebe, uključujući trgovinu ljudima i sadržaje koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece "po narudžbi".

Izvještaj prikazuje trenutne podatke i analizu aktivnosti djece na internetu, te utjecaj digitalne tehnologije na dobrobit djece, istražujući sve veće rasprave o digitalnoj "zavisnosti" i mogućem efektu koje vrijeme provedeno ispred ekrana ima na razvoj mozga.

Neke od dodatnih činjenica u izvještaju su:

  • Mladi su najprisutnija starosna grupa na internetu. Širom svijeta, 71 posto mladih ima pristup internetu, u poređenju sa 48 posto ukupnog stanovništva.

  • Afrička omladina je najmanje povezana, sa oko 3 od 5 mladih koji nemaju pristup internetu, u poređenju sa samo 1 od 25 u Evropi.

  • Približno 56 procenata svih internet stranica je na engleskom jeziku i mnoga djeca ne mogu pronaći sadržaj koji razumiju ili koji je kulturno relevantan.

  • Više od 9 od 10 internet adresa sa sadržajima koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece, identifikovanih na globalnom nivou, locirani su u ovih pet zemalja - Kanadi, Francuskoj, Holandiji, Ruskoj Federaciji i Sjedinjenim Državama.

Jedino zajedničko djelovanje – uz pomoć vlada, privatnog sektora, dječijih organizacija, akademske zajednice, porodice i same djece - može pomoći u izjednačavanju digitalnog terena i učiniti internet bezbjednijim i pristupačnijim za djecu, navodi se u izvještaju.

Praktične preporuke koje pomažu u usmjeravanju efikasnijeg kreiranja politika i odgovornijih poslovnih praksi u korist djece uključuju:

  • Omogućavanje odgovarajućeg pristupa visokokvalitetnim online resursima za svu djecu.

  • Zaštita djece od opasnosti na internetu - uključujući zloupotrebu, iskorištavanje, trgovinu ljudima, virtualno zlostavljanje i izlaganje neprikladnim sadržajima.

  • Zaštita privatnosti i identiteta djece na internetu.

  • Podučavanje digitalne pismenosti, kako bi djeca bila informisana, angažovana i sigurna na internetu.

  • Korištenje moći privatnog sektora za unaprijeđenje etičkih standarda i praksi koje su korisne i štite djecu na internetu.

  • Postavljanje djece u centar digitalne politike.

"Internet je osmišljen za odrasle, ali ga sve više koriste djeca i mladi ljudi - a digitalna tehnologija sve više utiče na njihove živote i njihovu budućnost. Dakle, digitalne politike, prakse i proizvodi bi trebali bolje odražavati potrebe djece, dječije perspektive i glasove djece ", rekao je Lake.

Prevod sažetka je dostupan na https://goo.gl/VAa8uQ

KATEGORIJE NOVOSTI: Novosti , Svako dijete treba porodicu | 09.12.2017

SVAKO DIJETE TREBA PORODICU: Prezentovani rezultati edukacije profesionalaca i hranitelja iz oblasti hraniteljstva u Federaciji BiH

U sklopu projekta „Svako dijete treba porodicu“ Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, uz podršku UNICEF BiH i Europske unije, te u saradnji sa SOS Dječijim selima BiH, je organizovalo konferenciju na temu Podrška razvoju sistema hraniteljstva u FBiH. U sklopu konferencije dodijeljeni su certifikati za 23 trenera koji su završili PRIDE obuku, te postali međunarodno certificirani edukatori u oblasti hraniteljstva. Pored njih, 90 hranitelja je prošlo obuku, te su osnaženi i ojačani za pružanje kvalitetnog hraniteljstva.