KATEGORIJA: Novosti | 11.12.2017

UNICEF: Učiniti digitalni svijet sigurnijim za djecu – uz povećavanje pristupa internetu čime bi se pomoglo najugroženijim

Vodeći izvještaj naglašava digitalne podjele i istražuje aktuelne rasprave o uticaju interneta i društvenih medija na sigurnost i dobrobit djece (Foto: Almir Panjeta/UNICEF BiH/2017)

Uprkos masivnom prisustvu djece u online prostoru – 1 od 3 korisnika interneta u svijetu su djeca – premalo se radi na njihovoj zaštiti od opasnosti u digitalnom svijetu, te na povećanju njihovog pristupa sigurnim online sadržajima, rečeno je godišnjem izvještaju UNICEF-a, objavljenom danas.

Stanje djece u svijetu 2017: Djeca u digitalnom svijetu predstavlja UNICEF-ov prvi sveobuhvatan pregled različitih načina na koje digitalna tehnologija utiče na život djece i na životne šanse, identifikujući njene opasnosti, kao i mogućnosti. U izvještaju se navodi da vlade i privatni sektor ne drže korak sa promjenama, izlažući djecu novim rizicima i opasnostima, te zapostavljajući milione najugroženije djece.

“Bez obzira na sve, digitalna tehnologija je sada već neponištiva činjenica naših života”, rekao je izvršni direktor UNICEF-a Anthony Lake. “U digitalnom svijetu, naš dvostruki izazov je kako ublažiti štetu uz pružanje maksimalne koristi interneta za svako dijete.”

Izvještaj istražuje prednosti koje digitalna tehnologija može ponuditi djeci koja su u najnepovoljnijim situacijama, uključujući one koji odrastaju u siromaštvu ili su pogođeni humanitarnim krizama. To podrazumijeva povećanje njihovog pristupa informacijama, izgradnju vještina potrebnih u digitalnim radnim okruženjima, te pružanje platforme za povezivanje i iznošenje njihovih stavova.

Međutim, izvještaj pokazuje da milioni djece propuštaju ove prilike. Otprilike trećina mladih u svijetu – 346 miliona – nemaju pristup internetu, što pogoršava nejednakosti i smanjuje mogućnost djece da učestvuju u sve više digitalno usmjerenoj ekonomiji.

Izvještaj također ispituje kako internet povećava izloženost djece rizicima i opasnostima, uključujući zloupotrebu njihovih privatnih informacija, pristup štetnim sadržajima i virtualno zlostavljanje. Sveprisustnost mobilnih uređaja, kako je u izvještaju zabilježeno, dovela je do toga da je prisustvo djece na internetu pod sve manjim nadzorom – što je potencijalno opasnije.

Digitalne mreže poput „Mračnog weba“ omogućavaju najgore oblike iskorištavanja i zloupotrebe, uključujući trgovinu ljudima i sadržaje koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece “po narudžbi”.

Izvještaj prikazuje trenutne podatke i analizu aktivnosti djece na internetu, te utjecaj digitalne tehnologije na dobrobit djece, istražujući sve veće rasprave o digitalnoj “zavisnosti” i mogućem efektu koje vrijeme provedeno ispred ekrana ima na razvoj mozga.

Neke od dodatnih činjenica u izvještaju su:

  • Mladi su najprisutnija starosna grupa na internetu. Širom svijeta, 71 posto mladih ima pristup internetu, u poređenju sa 48 posto ukupnog stanovništva.

  • Afrička omladina je najmanje povezana, sa oko 3 od 5 mladih koji nemaju pristup internetu, u poređenju sa samo 1 od 25 u Evropi.

  • Približno 56 procenata svih internet stranica je na engleskom jeziku i mnoga djeca ne mogu pronaći sadržaj koji razumiju ili koji je kulturno relevantan.

  • Više od 9 od 10 internet adresa sa sadržajima koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece, identifikovanih na globalnom nivou, locirani su u ovih pet zemalja – Kanadi, Francuskoj, Holandiji, Ruskoj Federaciji i Sjedinjenim Državama.

Jedino zajedničko djelovanje – uz pomoć vlada, privatnog sektora, dječijih organizacija, akademske zajednice, porodice i same djece – može pomoći u izjednačavanju digitalnog terena i učiniti internet bezbjednijim i pristupačnijim za djecu, navodi se u izvještaju.

Praktične preporuke koje pomažu u usmjeravanju efikasnijeg kreiranja politika i odgovornijih poslovnih praksi u korist djece uključuju:

  • Omogućavanje odgovarajućeg pristupa visokokvalitetnim online resursima za svu djecu.

  • Zaštita djece od opasnosti na internetu – uključujući zloupotrebu, iskorištavanje, trgovinu ljudima, virtualno zlostavljanje i izlaganje neprikladnim sadržajima.

  • Zaštita privatnosti i identiteta djece na internetu.

  • Podučavanje digitalne pismenosti, kako bi djeca bila informisana, angažovana i sigurna na internetu.

  • Korištenje moći privatnog sektora za unaprijeđenje etičkih standarda i praksi koje su korisne i štite djecu na internetu.

  • Postavljanje djece u centar digitalne politike.

“Internet je osmišljen za odrasle, ali ga sve više koriste djeca i mladi ljudi – a digitalna tehnologija sve više utiče na njihove živote i njihovu budućnost. Dakle, digitalne politike, prakse i proizvodi bi trebali bolje odražavati potrebe djece, dječije perspektive i glasove djece “, rekao je Lake.

Prevod sažetka je dostupan na https://goo.gl/VAa8uQ