KATEGORIJA: Mediji , Novosti | 03.12.2015

ZAJEDNIČKA IZJAVA NOVINARA: “O dječijim pravima izvještavati kontinuirano, a ne samo na datume koji se odnose na određenu temu”

Iz zajedničkih promišljanja i diskusija učesnika i učesnica nedavno održane radionice „Novinarski doprinos zaštiti i promociji prava djeteta u BiH“ i svih finalista Konkursa/natječaja Novinarski doprinos informisanju, zaštiti i promociji prava djeteta u BiH u organizaciji UNICEF-a u Bosni i Hercegovini nastala je Zajednička izjava čiji je cilj unaprijediti izvještavanje o djeci u BiH, i okupiti medijske profesionalce oko jedne ideje, dati smjernice i pokrenuti dijalog i kroz širenje broja potpisnika okupiti što više novinara oko ideje unapređenja izvještavanja o djeci. Izjavu u cijelosti prenosimo:

1. Novinari, budući novinari i svi zaposleni u medijima se trebaju voditi najboljim interesima djeteta i u tom smislu konsultovati Konvenciju o pravima djeteta kao smjernicom ali i stručnjake za dječja prava kako bi se izbjegla kršenja prava djece. Novinar bi uvijek trebao postaviti pitanje – šta da je ovo moje dijete (ili dijete nekoga do koga mi je stalo). Novinar i urednik uvijek bi trebali imati na umu najbolji interes djeteta kod donošenja odluka o načinu pokrivanja određenih tema.

2. Često pratimo priče, pa i one o dječijim pravima, obilježavajući samo datum koji se veže za tu temu. Kontinuirano izvještavanje o djetetu iz naše sredine (ili osobe koja zagovara dječija prava) koje ima šta da kaže, problematizira, ukaže na neku pojavu bi trebalo biti novinarska obaveza, ili barem dobra namjera.

3. Novinari trebaju biti uporni kod praćenja priča koje se tiču prava djeteta. Nije dovoljno samo postaviti pitanja, nego i tražiti odgovore na odgovarajućim adresama sve dok se do odgovora ne dođe. Ovo može trajati više dana, sedmica, mjeseci… Novinarima/kama ne bi trebalo biti dovoljno samo da na postavljeno pitanje dobiju odgovor (kao objašnjenje), jer time ne doprinosimo mnogo, tako samo pružamo informacije o postojećoj situaciji. Trebalo bi ići „korak dalje“, odnosno tražiti moguće načine kako poboljšati situaciju.

4. Solidarnost bi trebala odnijeti prevagu nad konkurencijom među novinarima, u najboljem interesu djeteta. Što je više novinara i medija u praćenju tema, postavljanju pitanju i traženju odgovora u najboljem interesu djeteta, veće su šanse da se do odgovora dođe. Uvezivanje novinara, prenošenje informacija od jednog novinara do drugog, kako bismo neku priču učinili dostupnom što većem broju ljudi bi trebalo biti obaveza svakog zaposlenog u medijima.

5. S obzirom da je pitanje dječjih prava i najboljih interesa djeteta osjetljivo i značajno za cjelokupno društvo, potrebno je da novinari sarađuju sa institucijama, vladinim i nevladinim organizacijama koje se na bilo koji način bave pravima djeteta i da se prati njihov rad.

6. Mediji moraju biti svjesni prava djece da budu informisani i medijski opismenjivani, te u proces kreiranja medijskih sadržaja uključiti djecu i sve one koji zagovaraju njihova prava.

(Potpisnici Zajedničke izjave: Koraljka Kurcenberger, BH Radio 1; Vanja Stevanović, Nezavisne novine; Bojan Tomic, projekat „Roditeljski sastanak“; Mujesira Purić, Federalna televizija; Ana Kotur, Uključi.in; Nikola Vidačković, Nezavisne novine; Ognjen Tešić, E-trafika; Vanja Stokić, E -trafika; Rusmir Agić, Dnevni avaz; Mersiha Drinjakovic, Gracija magazin; Dragana Jovanović, Prijatelji Srebrenice; Aleksandra Jović, Prijatelji Srebrenice; Vladan Mrakić, Prijatelji Srebrenice; Alema Kazazić, Federalna televizija; Milkica Milojević, Euroblic; Zoran Ćatić, E-fm radio; Almir Panjeta, slobodni novinar; Amir Sužanj, BH radio 1; Alma Huskić, RTV Zenica; Elma Begović, Hayat; Amina Šećerović- Kasli, Stav; Maja Nikolić, radio Slobodna Evropa; Brana Prtenjak, BH radio 1; Sanel Kajan, Al Jazzera; Nela Kačmarčik, UNICEF BiH.)